Čestice prašine povećavaju rizik od Covida-19
20. novembar 2020
Kada se pandemija korone proširila u kineskom Wuhanu a kasnije i u dijelovima sjeverne Italije, naučnici su ispitali kakva je situacija sa zagađenjem vazduha u tim regijama. Wuhan, milionska metropola, ima razvijenu industriju uglja i čelika, hemijske fabrike i ogromne kombinate za proizvodnju papira. Zagađenje vazduha je veliko.
Isto je sa Lombardijom u sjevernoj Italiji, koja je bila epicentar širenja korone u proljeće 2020. Ovdje je umrla gotovo polovina svih italijanskih žrtava Covida-19. Liječnici su nagađali da visoka stopa smrtnosti može imati veze sa visokim nivoom zagađenja u tim regijama, izazvanog industrijom ili ekstenzivnom poljoprivredom. Oni odavno znaju: loš vazduh zagađen sitnim česticama prašine i čađi slabi imunološki sistem i napada pluća.
Toksini napadaju plućno tkivo
Najnovije istraživanje, objavljeno u časopisu "Cardiovascular Research", potvrđuje ovu tezu. Postoji jasna korelacija između visokog nivoa čestica i povećanog rizika od smrti od COVID-19.
Istraživači su izračunali da se u prosjeku 15 posto globalnih smrtnih slučajeva izazvanih koronom može pripisati ljudima koji su duže vrijeme udisali zagađen vazduh. Ova brojka se uveliko razlikuje od regije do regije: u Evropi, kako se procjenjuje, je to 19 posto, u istočnoj Aziji 27, u Sjevernoj Americi 17, u Brazilu 12 i na Novom Zelandu samo 1 posto.
Najsitnije čestice prašine uzrokuju upalu u plućima. "Utvrđeno je da infekcija virusom COVID-19 prvenstveno utiče na unutrašnji sloj krvnih žila, takozvani endotelni sloj", kaže dr. Münzel, profesor i kardiolog s univerziteta u Mainzu u razgovoru za Deutsche Welle.
Münzel je koautor studije. Upravo taj endotelni sloj napadaju sitne čestice prašine. Nakon što su pluća oštećena sitnom prašinom, teško se mogu obraniti od virusa SARS-CoV-2. Oštećeno plućno tkivo nema sposobnost regeneracije.
Tri opasnosti: zagađenost, prethodne bolesti i virus
"Naše procjene pokazuju koliko zagađenje vazduha utiče na faktore zdravlja koji se uzajamno pogoršavaju i na taj način izazivaju fatalne virusne infekcije", izvještava Andrea Pozzer, voditeljica grupe za atmosfersku hemiju na Max Plank institutu za hemiju u Mainzu. Ona je također bila uključena u izradu ove studije.
Zagađenje vazduha i virus korone opasna su kombinacija za krvne žile i srce, dodaje profesor Münzel. Ljudi koji već pate od srčanih bolesti teško su pogođeni. Ako postoji infekcija Covidom-19, postoji rizik od ozbiljnih bolesti poput srčanog ili moždanog udara. "Što su čestice prašine sitnije, to je veća vjerovatnoća da će dospjeti u krvotok i odatle se apsorbirati u vaskularni sistem (sistem krvnih sudova)", objašnjava Münzel.
Odakle dolaze sitne čestice prašine?
Sitne čestice prašine su jezgra ugljika na čijoj se površini talože štetne materije poput aluminijuma, olova, nitrata ili sulfata. Lebde u vazduhu u koji dospijevaju, na primjer, iz industrijskih dimnjaka. Ponekad ih nazivaju rječju čađ a nekad kažu da su najsitnije čestice pijeska. Dolaze iz guma ili diskova za kočnice, čestica plastike, polena ili prašine sa gradilišta.
Poljoprivreda značajno doprinosi zagađenju atmosfere sitnim česticama prašinom i to emisijom amonijaka, đubrenjem ili spaljivanjem otpada. Azotni oksidi, koji se često oslobađaju u atmosferu radom dizel motora, povećavaju štetno dejstvo sitnih čestica prašine.
Naučnici razlikuju čestice raznih veličina. Neki su veličine 100 mikrometara, drugi samo nekoliko nanometara. Posebno su opasne takozvane ultrafine čestice prašine promjera manjeg od 0,1 mikrometara ili 100 nanometara. To je otprilike veličina virusa.
Evropska unija (EU) nije postavila nijednu graničnu vrijednost za ove sitne, najopasnije čestice. Ali EU i druge države se ne pridržavaju ni ostalih graničnih vrijednosti koje je odredila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
- pročitajte i ovo: Koliko ima smisla masovno testiranje na koronu?
Podcijenjena opasnost
WHO zahtijeva graničnu vrijednost od najviše 10 mikrograma po kubnom metru zraka za fine čestice prašine promjera 2,5 mikrometara. Granična vrijednost koju preporučuje Evropska unija je znatno iznad 25 mikrograma.
"90 posto čovječanstva praktično živi iznad graničnih vrijednosti koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija", kaže Münzel. "Potrebne su nam granične vrijednosti za sitne čestice prašine koje bi nas štitile od kobnih posljedica za zdravlje.”
Javnost podcjenjuje rizik koji predstavlja prekomjerno zagađenje vazduha. Kardiolog iz Mainza upozorava da je pandemija korone do sada ubila nešto više od milion ljudi. Međutim, zbog prekomjernog zagađenja česticama, u svijetu godišnje umire gotovo 9 miliona ljudi. Potrebno je da se preispitamo i napravimo promijene, posebno u politici, zahtijeva ovaj profesor medicine.
S vakcinama koje se najavljuju, Covid-19 mogao bi biti poražen u doglednoj budućnosti. Međutim, vakcina protiv lošeg kvaliteta zraka, ne postoji.