Čime njemački džihadisti krše njemačke zakone?

U ljeto2013. jedan je mladić iz Frankfurta otputovao preko Turske za Siriju. Tamo se pridružio terorističkoj organizaciji"Islamska država" (IS), nabavio si oružje i prošao vojnu obuku. Potom je ovaj20-godišnjak položio prisegu i sudjelovao u višednevnim borbama. No nakon nekoliko mjeseci odlučio se vratiti kući. "Sveti rat nije baš tako super", priznao je sestri u jednom telefonskom razgovoru. U prosincu2013. uhićen je u zračnoj luci u Frankfurtu.

Brojni sudski postupci protiv"božjih ratnika"

To je priča Kreshnika B. On je odrastao u Bad Homburgu, a prije odlaska je živio u Frankfurtu. Njegova obitelj potječe s Kosova. Njemačko Savezno državno odvjetništvo mladića optužuje za članstvo u terorističkoj miliciji IS. Suđenje je počelo sredinom rujna. Prijeti mu kazna od više od četiri godine zatvora.

To je prvo suđenje u Njemačkoj protiv jednog povratnika iz sukoba u Siriji i Iraku. No bit će ih još. Proteklih tjedana su podignute optužnice protiv još nekoliko pripadnika stranih terorističkih organizacija. Prema procjeni njemačke tajne službe BND, IS je najopasnija teroristička organizacija na svijetu. Pritom je i najbogatija, najbolje organizirana i najbolje naoružana teroristička organizacija, upozorio je nedavno predsjednik njemačke tajne službe BND, Gerhard Schingler,uputivši na činjenicu da je riječ o organizaciji koja načelno nema zarobljenike, već svoje neprijatelje u pravilu likvidira.

U Njemačkoj je od 1977. godine osnivanje, podržavanje i reklamiranje neke "terorističke organizacije" kao i članstvo u njoj prema Paragrafu 129a Kaznenog zakona kažnjivo djelo. Od 2002. godine Paragraf 129 s dodatkom "b" važi i za strane terorističke organizacije. Njihovim pomagačima prijeti kazna do 10 godina zatvora. Pritom nikakvu ulogu ne igra je li sama organizacije već počinila neka kaznena djela. Dovoljno je da su njezini ciljevi "usmjereni prema vršenju kažnjivih djela". Općenita izjašnjavanja kao što je odobravanje IS-a ili džihada spadaju još pod slobodu mišljenja.

Opasna ovisnost o tajnim službama?

Antiteroristički paragraf 129a je 1976. uključen u Kazneni zakon u svrhu suzbijanja ljevičarskog terorizma Frakcije crvene armije (RAF) u Njemačkoj. Nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. u SAD-u sigurnosni zakoni su u Njemačkoj pooštreni. 2002. je tako, između ostalog, na snagu stupio i Paragraf 129b s ciljem lakšeg kaznenog gonjenja članova i pomagača inozemnih terorističkih organizacija. Oba paragrafa imaju i svoje kritičare. Prije svega se članovi Stranke zelenih i Ljevice već godinama bore protiv njih i traže da se ukinu. Najveći problem kritičari vide u "velikoj ovisnosti pravosuđa o informacijama tajnih službi koje se vrlo teško mogu kontrolirati." Osim toga, argumentiraju, kazneni postupci otežavaju pozivanje svjedoka iz inozemstva.