Šolc i balkanski požari

U subotu 4. juna 2022. u Bitolju: maskirani muškarac na biciklu zaustavio se ispred bugarskog kulturnog kluba Vančo Mihailov - polio vrata zapaljivom tečnošću, zapalio ih i otišao. Incident je snimljen kamerama za video nadzor.

Iako je šteta pričinjena na zgradi mala, ovaj incident je ponovo podstakao tinjajući politički sukob koji je sinonim za makedonsko-bugarske odnose posljednjih godina. Uprkos brzom hapšenju napadača, političari sa obje strane granice brzo su se „uhvatili" za incident.

- pročitajte još: Hofreiter: "Pregovori EU sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom moraju početi"

Bugarski predsjednik Rumen Radev rekao je da je napad „još jedna provokacija i dio dugogodišnje antibugarske kampanje u Sjevernoj Makedoniji". Vlada Sjeverne Makedonije osudila je incident - međutim, na proteste podrške napadaču pozvala je najmanje jedna opoziciona stranke i mnogi pojedinci na društvenim mrežama.

Bugarski klub je dobio ime po Vanču Mihailovu, bugarskom revolucionaru koji je sarađivao sa nacistima u Drugom svjetskom ratu. Otvaranje kluba - prije otprilike dva mjeseca - bugarski političari su promovisali kao potez pomirenja. Međutim - u Sjevernoj Makedoniji je to izazvalo buru negodovanja. Predsjednik Stevo Pendarovski izbor imena kluba od strane Sofije osudio kao provokaciju koja „nije doprinijela zbližavanju dva naroda".

Problemi u komšiluku

Ovo su aspekti koje njemački kancelar Olaf Šolc treba da ima na umu prilikom posjete Skoplju i Sofiji 11. juna, a sve u pokušaju da se pronađe kompromis u cilju pokretanja pregovora o pristupanju Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji. U svjetlu agresorskog rata Rusije u Ukrajini, proširenje EU je važnije nego ikad.

Bivši makedonski ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov vidi Šolcovu posjetu kao „kulminaciju njemačkih diplomatskih napora da se učini važan korak, ne samo za Balkan već i za Ukrajinu".

„Ovaj problem čini EU geopolitički nesposobnom u sopstvenom regionu", rekao je Dimitrov za DW.

EU želi da pokaže svoju sposobnost da posreduje u problemima unutar evropskog susjedstva i da istovremeno spriječi Rusiju, Kinu i druge regionalne igrače da prodru na Zapadni Balkan. Dvije od šest zemalja zapadnog Balkana - Srbija i Crna Gora - već su u pregovorima za punopravno članstvo u EU, dok se Kosovo i Bosna i Hercegovina nadaju da će postati kandidati. A bugarski veto je posljednje dvije godine blokirao proces pridruživanja Sjeverne Makedonije i Albanije.

Ukrajina komplikuje pristupanje EU na Balkanu

Berlin vidi proširenje EU kao jedan od ključnih stubova svoje evropske politike, i koji je zacrtan u koalicionom sporazumu vlade. Ali Šolc nije sam u svojim diplomatskim naporima.

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je 6. juna svoje kolege u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj i ponudio Pariz kao mjesto za potpisivanje bilateralnog sporazuma „kada za to dođe vrijeme". Ali, vrijeme je trenutno luksuz za sve. Pariz se zalaže za rješenje do kraja juna 2022, kada prestaje da predsjedava EU.

Zahtjev Ukrajine za članstvo u EU dodatno komplikuje stvari. Otvaranje pregovora sa Kijevom u junu 2022. izazvalo je problem za Brisel, jer nekoliko zemalja zapadnog Balkana godinama na čekanju.

Na pitanje o zahtjevu Ukrajine za članstvo u EU, Šolc se direktno osvrnuo na ovu situaciju, 9. maja u Berlinu tokom zajedničke konferencije za štampu sa Makronom:

„Mnoge zemlja su već izvršile dalekosežne pripreme i donijele hrabre odluke. U jednom trenutku takva hrabrost mora biti nagrađena. Uzmimo, na primjer, Sjevernu Makedoniju".

Bugarski veto sa uslovima

Bugarska je 2019. rekla da će blokirati pristupanje Sjeverne Makedonije EU ukoliko njen zapadni susjed ne prihvati da dvije zemlje dijele zajedničku istoriju i da govore istim jezikom - bugarskim.

- pročitajte još:Bugarska i Sjeverna Makedonija: Novi početak?

Skoplje je odbacilo ultimatum sa obrazloženjem da je protivan evropskim principima i pravu na samoopredjeljenje.

Bilateralni razgovori su sada fokusirani na uključivanje bugarske manjine u ustav Sjeverne Makedonije. Posljednjim popisom utvrđeno je da u zemlji živi 3.504 Bugara, što je 0,19 odsto od 1,8 miliona stanovnika Sjeverne Makedonije. Sofija želi da ih parlament u Skoplju ustavno prizna - prije nego što Sjeverna Makedonija počne pregovore o pridruživanju sa Briselom ili čak bude uključena u pregovarački okvir EU.

Sadašnja vlada u Skoplju, međutim, nema glasove da progura takav prijedlog. Nacionalistička opozicija u zemlji svako zbližavanje sa Bugarskom smatra „nacionalnom izdajom".

Stvari se dodatno komplikuju: vlada u Sofiji je u srijedu izgubila svoju tanku parlamentarnu većinu nakon što je populistička partija „Postoji takav narod" (ITN) napustila vladajuću koaliciju. Lider ITN-a Slavi Trifonov optužio je bugarskog premijera Kirila Petkova da pokušava da ukine veto na početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i zanemaruje nacionalne interese Bugarske. „To je nacionalna izdaja", napisao je Trifonov na društvenim mrežama.

Prilika za rješenje

Daniel Smilov, bugarski politički analitičar i vanredni profesor na Univerzitetu u Sofiji, smatra da postoji prilika za rješenje spora između dvije zemlje.

„Mogući sporazum mogao bi da se zasniva na obavezi da se u ustav Sjeverne Makedonije uključi referenca na Bugare i da se u okvir pregovora o pristupanju EU unesu elemenati iz postojećih ugovora između dvije zemlje", rekao je Smilov za DW i dodao:

„Pitanje je samo da li će Bugarska imati vladu koja će progurati takav dogovor."

Čak i ako bugarski premijer Petkov nastavi da vodi manjinsku vladu (kako je objavljeno 9. juna), ostaje glavna prepreka - predsjednik Radev.

- pročitajte još: Šta Bugari u stvari hoće od Makedonaca?

„Radev se pozicionirao kao glavni tvrdolinijaš kada se radi o makedonskom pitanju", rekao je Smilov. „Razlozi za ovu politiku su uglavnom domaće priorde; savremeni populizam je veoma efikasan u mobilizaciji podrške tvrdeći da narod ne treba da podlegne stranom pritisku."

Evropska komisija i većina zemalja članica EU, uključujući Njemačku, ne žele da dozvole da bilateralni sporovi uđu u pregovarački okvir, ali su spremni na kompromis ako Skoplje i Sofija nađu neku vrstu sporazuma.

Bivši makedonski ministar inostranih poslova Dimitrov upozorava da bi takvo diplomatsko rješenje samo odložilo problem „prebacivanjem bugarskog veta na pregovarački okvir", što bi omogućilo Sofiji da dodatno blokira Sjevernu Makedoniju tokom pristupnih pregovora. „Svi treba da budu oprezni u ovoj potrazi za uspehom - koji bi mogao da se ispostavi kao kratkotrajan i površan."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu