Što kada liječnici pogriješe?

Podatak zastrašuje, ali možda je stvarnost još gora: organizacije za zaštitu pacijenata strahuju da je stvaran broj umrlih zbog liječničkog "fuša" ili loših medicinskih usluga u stvarnosti još veći. 1.712 mrtvih u 2010. godini - to je službeni podatak koji je objavila njemačka vlada kao odgovor na parlamentarni upit zastupnika stranke Zelenih u saveznom parlamentu (Bundestagu).

Već i sam taj broj je izrazito visok, ali dodatno zabrinjava veliki porast u odnosu na godinu dana ranije: 2009. zabilježeno je "samo" 1.272 smrtnih slučajeva te vrste, što znači da porast iznosi 35 posto! Naročito je visok porast broja umrlih zbog liječničkih grešaka - s 551 na 944.

Uljepšani podaci?

Kao najčešću uzrok smrt se navodi manjkave higijanske uvjete kao posljedice nedostatne dezinfekcije - takvih slučajeva je zabilježeno 410. Potom slijedi odbacivanje nekog organa od strane tijela primatelja nakon transplantacije, 171 slučaj, te komplikacije prilikom implantacije nekog umjetnog organa ili uređaja, 121 slučaj. 61 pacijent je preminuo jer mu rane nisu bile dobro sašivene, a 53-je ih je umrlo zbog loše izvedenih bypass-operacija ili transplantacija.

To su dakle službene brojke njemačke vlade. Ali organizacije za zaštitu pacijenata smatraju da ovi podaci znatno uljepšavaju stvarnu situaciju. Tako primjerice Akcijski savez za sigurnost pacijenata polazi od godišnje 17.000 smrtnih slučajeva kao posljedice grešaka liječnika.

Manjkava higijena

Njemačka, koja inače važi za čistu i urednu zemlju, ima velikih poteškoća s higijenom, pogotovo kada u usporedbi sa svojim europskim susjedima. Prije nešto više od godine dana su u dvije gradske klinike u Münchenu zatvorene operacijske dvorane jer su kontrolne službe prilikom rutinske kontrole utvrdile nemoguće higijenske uvjete. To nije novost - već 20 godina se klinike u Njemačkoj uglavnom bezuspješno bore protiv bakterija koje su više-manje otporne na antibiotike. Prema nekim procjenama se u Njemačkoj godišnje tim bakterijama zarazi između 500 i 900 tisuća pacijenata. Prema procjeni stručnjaka za higijenu Dietera Zastrowa se "broj ljudi koji od tih zaraza umru kreće između 15.000 i 30.000."

Te činjenice su u međuvremenu poznate i izvan zemlje. Tako primjerice pacijenti operirani u Njemačkoj koji odlaze u na daljnje liječenje ili terapiju u Nizozemsku, moraju najprije nekoliko dana provesti u karanteni, prije nego ih se "pusti" među druge pacjente.

Autor: Z. Arbutina (dpa, Bild)

Odg. ur.: Belma Fazlagić-Šestić