Želi li Turska Bošnjacima biti matična zemlja?

Turski predsjednik Abdulah Guel će tokom svoje zvanične posjete BiH, kako je najavljeno, svojim sugovornicima pokušati približiti prirodu politike Turske na Balkanu. Politolog Erhan Tuerbedar, koordinator Studija za Jugoistok Europe pri fondaciji TEPAV u Ankari, aktualnu politiku Turske prema BiH ocjenjuje na ovaj način:

„Sadašnja Vlada Turske se prema BiH ophodi na neki način kao neka vrsta matične države, ako se to tako može nazvati. U Turskoj se naime dugo raspravlja o tome kako bosanski Srbi i bosanski Hrvati imaju svoju matičnu državu, a da Bošnjaci takve države nemaju, odnosno da u tom smislu ne postoji balans."

Unatoč tome što u Turskoj postoji veliki broj onih koji se zalažu za ovakav odnos Ankare prema BiH, i sam Tuerbedar priznaje da ova ideja nije ni kod svih u Sarajevu dobro došla:

„U BiH nema previše ljudi koji bi Tursku shvatali kao matičnu državu, ali ima ljudi kojima je drago što Turska njima pokušava na neki način pomoći. Njima je drago vidjeti da oni nisu prepušteni sami sebi. Ono što Turska od samog početka nastoji uraditi jest na neki način izmiriti politički blok Bošnjaka," kaže Tuerbadar.

Turska protiv Dodika

No pomoć Turske, tačnije njenu pojačanu ulogu na Balkanu, u prvom redu ne žele bosanski Srbi. Poznata je izjava predsjednika Republike Srpske Rajka Kuzmanovića, koji je rekao „nismo baš srećni što se na Balkan uvlači politika Turske" ili pak izjava premijera RS-a Milorada Dodika, nakon boravka u Jeruzalemu, koji je ustvrdio da je i Izrael zabrinut zbog uloge Turske u BiH. Tuerbedara ovo ni ne čudi s obzirom na to da, kako kaže, Dodik radi upravo ono čemu se Turska protivi. U tom smislu posebno je važna uloga EU jer, prema njegovim riječima, Dodik ima za cilj:

„On pokušava dovesti Zapad u situaciju da digne ruke od BiH, da kaže: 'Eto pokušali smo sve uraditi, ali od toga nema ništa'. Tu je Turska osjetila prazninu i zbog toga je uskočila sa svojom diplomatskom aktivnošću."

Nema govora o neoosmanizmu

Stoga mišljenja nekih orijentalista da na pojačani angažman Turske ne samo u BiH, već i na cijelom Balkanu, treba gledati kao na dugoročnu politiku koja se zasniva na neoosmanskoj ideologiji, Tuerbedar ne dijeli. Mora se promatrati turska vanjska politika u širem smislu čiji je glavni cilj, kako kaže, pokušaj maskimalizacije prije svega ekonomskih interesa zemlje, kao i da Turska više ne treba biti pasivni igrač na međunarodnoj sceni. No s obzirom na generalne probleme s kojima se Turska u ovom trenutku susreće na vanjskopolitičkom planu pokušaj djelovanja u BiH može se promatrati i na drugi način:

„Imate problem sa Izraelom, imate neriješeno pitanje Cipra, imate neuspjelu inicijativu prema Armeniji, tako da je jedini prostor gdje je turska vanjska politika na neki način uspješna i gdje se pokušava plasirati jest BiH i Zapadni Balkan."

Razmimoilaženja Moskve i Ankare

Predviđanja nekin zapadnih politologa da će u budućnost glavnu riječ na Balkanu voditi ne SAD i EU, već Rusija i Turska, Tuerbedar ne dijeli, te priznaje da dobri odnosi Moskve i Ankare po pitanju BiH ne mogu biti od pomoći:

„Pomiriti Ankaru i Moskvu kad je u pitanju BiH bilo bi kao pomiriti Milorada Dodika i Harisa Siljadžića, a to bi već spadalo u domen političke naučne fantastike," kaže Tuerbedar, ali istodobno naglašava da postoji minimun kompromisa koji mora biti ostvaren, a u kojem moraju učestvovati svi, te da samo uloga Turske u svakom slučaju nije dovoljna.

Autor: Zorica Ilić

Odg. urednik: Jasmina Rose