Žene na izborima u BiH

Izborni zakon BiH propisuje obaveznu kvotu učešća žena na izbornim listama od 40 odsto. Da li njeno ispunjavanje predstavlja stvarnu ravnopravnost ili političke partije i njihovi lideri na ovaj način vrše diskriminaciju? 

Na bilbordima širom Bosne i Hercegovine dominiraju muška lica. Kvota o učešću žena na izbornim listama, koja je propisana Izbornim zakonom, ispoštovana je, kažu oni koji prate tok izbornog procesa, kako iz perspektive poštovanja zakona i mogućih sankcija, tako i iz nevladinog sektora. Međutim, stvarno stanje znaju samo kandidatkinje, od kojih je tek nekolicina pristala da govori o ovoj temi.

Mač sa dvije oštrice

Jedna od njih je Sanja Zorić (SDS), kandidatkinja za odbornicu u Skupštini opštine Kozarska Dubica. Promjene se, kaže, mogu postići, ali ne podjelom na žene i muškarce, već zajedničkim radom žena, muškaraca, mladih i starih. Kada kao društvo dostignemo taj stepen svijesti, diskriminacija i marginalizacija žena biće prošlost. 

„Žene nisu bolje od muškaraca, a ni obrnuto. Svako ima drugačiju i posebnu ulogu. Prisustvo žena u politici doprinosi većem demokratskom pluralizmu i pravdi u društvu. Samo ravnopravnim učešćem i jednih i drugih u svim segmentima života može se postići harmonija“, kaže Zorić, čija kandidatura nijednog momenta nije bila ugrožena time što je žena. Naprotiv. 

„Važno je da budemo svjesni da samo zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti boljem životu zajednice i društva u cjelini“, kaže Zorić. 

Statistički gledano, odnos snaga žena i muškaraca na ovim izborima nije toliko veliki, barem ne kao što je to bilo u ranijim izbornim ciklusima. Iako su od 26 hiljada kandidata 11 hiljada žene, one su uglavnom nisko pozicionirane na listama. Savjetnica za medije i političku komunikaciju Marija Milić mišljenja je da je samo uvođenje kvota bio mač sa dvije oštrice. 

„S jedne strane, ukazano je na potrebu većeg učešća žena u političkom životu, ali očigledno je način i put pogrešan“, tvrdi Milić, upozorivši da su kvote samo legalizovale politiku koja je dominantno muška.

Licemjerna politika

„Dozvoljeno je da se žene na listu redaju samo kao fikusi, ali ne i da ih biramo. Političke partije skupljaju žene maltene po cesti, samo da popune listu, ali ne i da zaista budu odbornice ili poslanice“, kategorična je Milić. 

Žena, majka, kraljica, pa još i političarka predstavlja ogroman izazov za svaku ženu u društvu kakvo je bosanskohercegovačko, koje osuđuje svakoga ko iskače iz patrijarhalnih okvira. U takvim uslovima, ukoliko ne postoji iskrena podrška političke partije, teško je izaći na megdan političkim rivalima. Mnoge od kandidatkinja slažu se s tvrdnjom da je kvota propisana zakonom jedino što ženama daje veća prava. Ali to pravo, kažu, ne treba uzimati zdravo za gotovo. Naprotiv. 

„Sigurno je da, ako nema zakonski nametnute obaveze, na listama ne bi bilo toliko žena. Jer smo suštinski takvo društvo. Ali dato nam pravo nameće i obavezu da priliku za političku ravnopravnost iskoristimo na način da ne budemo samo lutke s bilborda, već da dokažemo tu ravnopravnost“, kaže Enesa Hrustanović (NES), kandidatkinja za vijećnicu u Gradskom vijeću Bihaća, koja je u politiku zagazila iz novinarstva. Traži povjerenje za drugi mandat. 

„To što sam žena smatram prednošću jer sam više empatična i imam više osjećaja za osjetljive kategorije i obične građane, što je ingerencija lokalne vlasti. A političkih ikebana ima mnogo i među muškarcima i među ženama, do njih je“, smatra Hrustanović, zaključivši da je politički put žene veoma težak.

Odgovornost je obostrana 

Bez obzira radi li se o muškim ili ženskim kandidatima, u izbornoj kampanji se predstavljanju kandidata pristupilo dosta amaterski, posebno kada je riječ o ženama. To, na neki način, potvrđuje mišljenje da lideri partija nerijetko na liste postavljaju kandidatkinje samo radi forme, ali i da postoji trend kojim se želi „pokriti“ zakonska kvota. To se odnosi na kandidaturu žena na čelne pozicije u mjestima gdje unaprijed znaju da nemaju nikakvu šansu za pobjedu. 

To se ne može reći za Draganu Petrušić (SNSD), koja je nosilac liste za Skupštinu opštine Kotor Varoš, na kojoj su od prvih pet pozicija na listi čak tri žene. Iako je svjesna marginalizacije žena u političkom životu, zbog čega krivicu snose i žene i muškarci, ona kaže da je tokom cijele kampanje imala punu podršku kompletnog rukovodstva. 

„Drugačija su iskustva sada, u ovom trenutku, kada sam na listi, u odnosu na ono što sam mislila ranije. Ne kažem da je situacija idealna, ali dosta je i do žena i načina na koji pristupaju politici. Ne vidim opstrukcije od kolega ili birača samo zato što sam žena“, kaže Petrušić, svjesna da je bavljenje politikom mnogo teže ženama nego muškarcima, zbog svih drugih obaveza koje imaju prema porodici i poslu. 

„Ali mislim da sposobne žene mogu jednako parirati muškarcima, ako govorimo o jednakim uslovima odvijanja političke utakmice“, kaže Petrušić.

Kvota pola – pola

Mnogo je primjera minimizacije žena u politici, što su građani mogli vidjeti tokom kampanje kroz politička predstavljanja kandidatkinja na bilbordima, gdje je bilo jasno da podrška partije izostaje. Zbog toga, kaže Milić, učešće žena u politici ozbiljna je stvar koja se ne može rješavati potezom pera u pogledu procenta učešća žena na listama. 

„Radi se o ozbiljnom pitanju o kojem ne treba govoriti kroz projekte koji nemaju nikakav rezultat i na način da ta priča bude ispunjavanje nečije kvote. Ovo je ozbiljna tema koju treba otvoriti u javnosti, ali istovremeno i obučiti žene za političko razmišljanje i stvarni doprinos društvu kroz politiku“, kaže Milić, pitajući se zašto kvota nije 50 posto, ukoliko smo svi ravnopravni. 

Među kandidatima za 385 načelnika i gradonačelnika na lokalnim izborima, tek je 29 žena, dok su žene nosioci oko 220 stranačkih lista za vijeća u 146 opština i gradova. Jedna od 29 žena koje se bore za načelničko mjesto u BiH je Božana Bilandžija (HDZ BiH), kandidatkinja za načelnicu Jajca. Dolazi iz poslovnog svijeta i prvi put učestvuje na izborima, a kao politička pionirka ima samo pozitivna iskustva. 

„Ipak, smatram da u BiH ima još dosta prostora, ali i potrebe za uvažavanjem žena kao ravnopravnih političkih sagovornika. Žene svakako mogu ponuditi više od muškaraca jer su senzibilnije i daju više prostora i za dogovore i za pregovore“, zaključuje Bilandžija.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu