Jugoslavenske žrtve Holokausta dobivaju izložbu u Auschwitzu

"Danas su četrnaestogodišnji diplomatski pregovori konačno urodili plodom. Ovaj povijesni sporazum ispunjava prazninu, odsutnost sjećanja na samom mjestu gdje su se ovi užasi odvijali", rekla je na svečanosti potpisivanja sporazuma o ponovnom uređenju izložbe u tzv. Jugoslavenskom paviljonu prošlog četvrtka (25.1.), direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay.

Šestero ministara kulture zemalja sljednica Jugoslavije, uoči obilježavanja godišnjice oslobođenja zatvorenika iz logora Auschwitza 27. siječnja/januara, obvezalo se da će uložiti napore da se izložbeni prostor na prvom katu bloka 17 koncentracijskog logora Auschwitz I ponovno ispuni sadržajima. UNESCO od 2010. ulaže napore kako bi do ovog sporazuma došlo. Direktor Zaklade Auschwitz-Birkenau Wojciech Soczewica je rekao da su se potpisivanjem sporazuma zemlje sljednice bivše Jugoslavije pridružile državama i pojedincima koji skrbe za to da se održi sjećanje na Holokaust. "Današnja svečanost jasan je znak da su vlade Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Slovenije voljne pridružiti se ovoj koaliciji i tako doprinijeti sjećanju i našoj odgovornosti prema budućim generacijama", rekao je Soczewica.

Povijesni događaj

Mirna Herman je članica obitelji Herman iz Osijeka koja je najvećim dijelom uništena u Holokaustu. Preživio je samo jedan djed, a potomci su osnovali Zakladu obitelji Herman koja je između ostalog bila aktivna i na "guranju" projekta obnove izložbe u Jugoslavenskom paviljonu. "Moglo bi se reći da se radi o povijesnom događaju jer rijetko kad se događa da se ovih šest zemalja oko nečega dogovore", rekla je u razgovoru za DW Herman. Pogotovo ako se radi o tako osjetljivom tematskom području kao što je Holokaust na području bivše Jugoslavije kojeg političari često zloupotrebljavaju u dnevnopolitičke svrhe.

Većina od oko 20.000 građana s prostora bivše Jugoslavije za koje se procjenjuje da su ubijeni u Auschwitzu je prošlo kroz blok 17. Zato je 1963. ovdje organizirana izložba koja je trebala tematizirati stradanja građana Jugoslavije. No tadašnja vlast se odlučila narativ posvetiti jednoj drugoj temi i ignorirati činjenicu da je većina žrtava bila židovskog podrijetla. "Za vrijeme komunizma, ne samo u Jugoslaviji, nego u svim komunističkim državama, pitanje etničke pripadnosti žrtava uopće se nije postavljalo jer je narativ bio taj da su sve žrtve bile 'žrtve fašizma'", kaže za DW Jelena Subotić, politologinja sa sveučilišta u Atlanti i autorica knjige „Žuta zvijezda, crvena zvijezda: sjećanje na Holokaust nakon komunizma“. Nakon raspada Jugoslavije je bilo samo pitanje vremena kada će pobijediti inicijative da se paviljon sa zastarjelim postavom zatvori. To se i dogodilo 2009.

Daniel Liebeskind koncipira izložbu

"Zašto je tako dugo trajalo da se krene s obnovom izložbe nije pitanje za nas nego političko pitanje za ministarstva, ali mislim da se sada kada je dogovor postignut trebamo veseliti", kaže Mirta Herman. Ona ukazuje na kompleksnost "jugoslavenske" izložbe s obzirom na to da u njezinom uređivanju radi šest država dok iza uređenja ostalih nacionalnih izložaba poput izraelske, francuske ili nizozemske stoji po jedna država.

Zaklada koju ona predstavlja je za projekt uspjela dobiti slavnog arhitekta Daniela Liebeskinda i kustosa Henrija Lustiger-Thalera koji već ima iskustva sa sličnim projektima diljem svijeta. "Izložba je koncipirana kao prostor u osam cjelina s time da će sadržaji biti postavljeni na same prozore. Tu su i portreti preživjelih logoraša kao i onih koji su u Auschwitzu ubijeni. Važno je reći da nema podjele po državama nego se tematski gledano izložba bavi jednim teritorijem i svim žrtvama. Dakle nema hijerarhije žrtava kao što je bio slučaj do sada kada se recimo Romi uopće nisu spominjali", kaže Herman.

Zašto ne bi imalo smisla žrtve dijeliti po teritorijalnom principu koji postoji danas, objašnjava i Jelena Subotić. "U slučaju Jugoslavije, Muzej Auschwitza je inzistirao da postavka bude zajednička jer je kontekst deportacija s teritorija bivše Jugoslavije zajednički i s povijesnog stanovišta ne bi bilo smisla odvajati sudbine žrtava po današnjem, post-jugoslavenskom identitetu. Drugim riječima, žrtve Auschwitza su bile jugoslavenske žrtve i tako ih treba i predstaviti", kaže Subotić.

Otvaranje izložbe 2026.

Liebeskind i Lustiger-Thaler su plaćeni novcem Zaklade Herman, a obnovu zgrade će financirati zemlje sljednice. Blok 17 već je djelomice obnovila Austrija koja je zadužena za izložbu u prizemlju zgrade od crvene opeke. Herman kaže kako je prvobitna želja da se izložba otvori već 27. siječnja/januara sljedeće godine, na 80. godišnjicu oslobađanja neostvariva. "Muzej Auschwitz se već sad priprema za veliko obilježavanje 80. obljetnice oslobođenja logora. Zato je nemoguće paralelno raditi na tako dvije kompleksne stvari. Zbog toga je realnije otvaranje izložbe u Jugoslavenskom paviljonu tijekom 2026.", rekla je Herman koja je dodala kako ne žali zbog pomaknutog datuma otvorenja, nego da je sretna da je sada otvoren put ponovnom postavljanju izložbe. "Mi radimo na izložbi zato da bi se komemoriralo žrtve u nadi da će ona privući što više posjetitelja s ovih prostora. Posebice se obraćamo mladima kojih najviše ima među posjetiteljima Auschwitza", rekla je Herman.

Želja za više posjetitelja iz zemalja bivše Jugoslavije

Jedna od najpoznatijih žrtava Holokausta s prostora bivše Jugoslavije je Lea Deutsch. O njoj je u Međunarodnom centru za mlade u Auschwitzu (IYMC) nedavno otvorena izložba čija autorica je Martina Bitunjac iz Centra za europsko-židovske studije Moses Mendelssohn u Potsdamu. "Sjećanje na mladu glumicu na mjestu zločina od velike je važnosti pogotovo u vrijeme kada desničarski ekstremizam jača u Europi. Unatoč svemu, to je i mjesto susreta i učenja o Drugom svjetskom ratu i Holokaustu. Zato mi je drago što u IYMC mlade ljude možemo upoznati s pričom Lee Deutsch", kaže Bitunjac za DW. Herman se također nada da će otvaranje izložbe privući i više posjetitelja iz zemalja s područja bivše Jugoslavije kojih je statistički gledano vrlo malo.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu