2013. loša - 2014. još gora

Godina je počela štrajkom budžetskih korisnika, a završila neusvajanjem budžeta institucija BiH, zbog čega neće biti novca za finansiranje tekućih obaveza ni u entitetskim budžetima. Budžetskim radnicima u RS je tako na početku godine smanjena plata za 10 odsto, a sindikat je nakon višednevnog štrajka stavio moratorijum na obustavu rada i tvrdio da je uspio u protestima. Tadašnji predsjednik Sindikata obrazovanja Stevan Milić ne samo da nije podnio ostavku već je bio uvjeren da je štrajk uspio: "Mi mislimo da je štrajk uspio i mi zbog djece stavljamo moratorijum na štrajk. Ovo je privremena obustava. Neka Vlada misli da li je štrajk uspio ili ne".

Podjela na radnike i neradnike

Vlada je mislila i smislila da plate smanji za 10 odsto, a sredinom godine da ih vrati za 5, što je i učinjeno ali je sindikat tražio cijeli iznos, u čemu nisu uspjeli. Ranka Mišić predsjednica Konfederacije sindikata BiH kaže da je ova godina bila izuzetno teška prvenstveno za radnike: „Nažalost, kažem da je godina obilježena pobunama radnika, štrajkovima i protestima i to je bio jedan od načina za kratkoročno rješavanje problema radnika, prije svega radnika u realnom sektoru. Također, 2013. godinu obilježila je katastofalna podjela koja je dolazila iz redova vlasti i poslodavaca, podjela radnika na radnike i neradnike“.

Ti radnici su izlazili na ulice tokom čitave godine, protestovali ispred zgrada institucija u Sarajevu i Banjaluci, ali sluha nije bilo. „Stanje je katastrofalno, plate nismo dobili 9 mjeseci, socijalno osigranje od 2001. godine“ , „Sve što su obećali narodu, narod vam je omogućio da imate“, „Oni samo čekaju kada će MMF odobriti novu tranšu kredita. Od toga radnici nemaju ništa. Pitam se dokle je izdržjivost ovih ovdje ljudi“, govorili su radnici „Hidrogradnje“ koji traže isplatu plata i povezivanje radnog staža.

I nekoliko stotina radnika metalske industrije iz Zenice, Kaknja, Tuzle, Goražda i Sarajeva ispred Vlade Federacije početkom je godine izrazilo nezadovoljstvo zbog gašenja velikog broja firmi, te gubitka hiljada radnih mjesta. Među njima su bili i radnici „Konjuha“, koji su pješke došli da traže isplate plata ispred Vlade Federacije:“Nismo dobili 25 plata i pet godina nam nisu uplaćivali penziono osiguranje“, „Kakva mi imamo prava? Bolja prava imaju kerovi u azilu u Sarajevu i Tuzli“.

Građani su „progledali“

Ovo je slika i prilika BiH, nepodjeljena, jedinstvena i po broju nezaposlenih, koji premašuje pola miliona, po štrajkovima radnika, koji godinama traže isplatu neisplaćenih plata... Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala „Capital“ kaže da je protekla godina donijela otrežnjenje za sve građane u BiH. Konačno smo, kaže, shvatili da novca nema, da je izlazak na ulicu jedini način borbe za ostvarivanje radničkih prava, a da vlast nema načina da prebrodi krizu i da svake godine sve dublje tone u ambis: „Pokazalo se da ništa nisu uradili sa smanjivanjem broja administracije i sada dolazimo u situaciju da se moramo zaduživati kratkoročno na tržištu kapitala emisijom trezorskih zapisa, da moramo uzimati novac od privrede, iz `Elektroprenosa BiH`. Čak i za MMF za koji smo tvrdili da nam ne treba, za njega se hvatamo kao za slamku spasa“.

Bruto društveni proizvod je u padu kao i rast industrijske proizvodnje, iako statistički podaci pokazuju blagi rast, što je nemoguće, tvrde ekonomisti, u ovakvom privrednom ambijentu. U tom ambijentu pojavili su se i Litvanci, koji traže desetine miliona maraka iz Fabrike glinice u Zvorniku. Vlada ju je prvo prodala Litvancima, koji su iz nje i preko nje izvlačili novac, a danas terete RS za 154 miliona maraka. Još se ne zna ko će platiti dug, ali je jasno i zna se da je još jedan pokušaj vlade da preuzme neku komapaniju propao. Ipak, ministar finansija RS Zoran Tegeltija uvjeren je u stavove RS u ovom postupku: „Mafijaši su isfingirali posao. Založili su za kredite, koji su uništili UKIO banku, imovinu 'Birča', a onda su ga ponovo dali 'Aluminu'. To su sve radili isti ljudi“.

Burazerska ekonomija

Tako se vode kompanije širom BiH, a jedna od njih je i Rafinerija u Modriči, kojoj je Vlada RS reprogramirala poreska dugovanja i pretvorila ih u akcije. Radi se o milionima maraka, ali je to očigledno dio ekonomskog cunamija, koji je u izbornim kampanjma prijetio da poahara RS. Ono što je na sceni, kaže Mladen Ivanić, lider PDP-a, liči na na tzv. burazersku ekonomiju: „Ako rafinerija ne počne da plaća porez onda sve one ocjene da je to bio dobar posao po RS padaju“.

Ono što je zajedničko za sve je da će BiH u 2014. godinu ući bez budžeta a to znači bez nove tranše kredita od MMF-a, koja je već ukalkulisana u projekciju entitetskh budžeta. Bez tog novca nema ni isplate plata budžetskim korisnicima, ali ni servisiranja ostalih obaveza. Zbog toga su entiteti posegnuli u kasu „Elektroprenosa BiH“ i za samo nekoliko minuta izmjenili zakon kojim se omogućava raspodjela novca sa računa ove kompanije. I dok se čeka odluka Ustavnog suda, jer je SDA stavila veto na izmjene zakona, premijeri Nermin Nikšić i Željka Cvijanović uvjeravaju da se ne radi samo o novcu: „ Ne ponašamo se kao pijani milijarderi koji su došli tu da uzmu novac, da ga prokrčme i da se sutra probude sa mamurlukom. Nama to nije cilj“, kaže Nikšić.

„Priča o tome kako je nešto ugroženo, zato šo su akcionari odlučili da uvedu red i naravno podjele dobit, jer na to imaju pravo, je apsolutna besmislica“, tvrdi Cvijanovićeva.

Prijeti nam finansijski slom?

Jagma za novcem samo pokazuje koliko je BiH likvidna u ovom trenutku. Ovom treba dodati i podatak da je u entitetskim budžetima planirano i po 100 miliona maraka od Elektroprenosa, a ukoliko Ustavni sud kojim slučajem „obori“ zakon, doći će do potpunog sloma finansijskog sistema BiH. Na to godinama upozorava ekonomista Svetlana Cenić, navodeći da BiH srlja u dužničko ropstvo iz kojeg teško da će se izvući:“ I što se pokazalo da se po hitnom postupku štancaju obveznice, trezorski zapisi, gleda se šta će se prodati. Porodično srebro smo prodali odavno, ostalo je još ovo građanstva po kili žive vage. Eto, srećna nam ta 2014. godina“.

2013 godina bila je teška, ali to nije ništa prema onome kakva će biti naredna, upozoravaju ekonomisti. Tim više što ulazimo u izbornu godinu, u kojoj će recesije prestajati po naredbi. Ako je suditi prema pisanju uglednih evropskih listova, BiH bi naredne godine mogla da doživi grčki scenario, s tim što će veliku ulogu u tom odigrati upravo izbori, koji će biti odličan poligon za nerealna obećanja o lažnom blagostanju.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović