80 posto čovječanstva zahtijeva veću posvećenost klimi

Odgovori su toliko jasni da su čak i u Ujedinjenim narodima (UN) bili iznenađeni: u velikoj anketi provedenoj u svim regijama svijeta, 86 posto je zahtijevalo da zemlje i vlade ostave svoje sukobe po strani kako bi zajedno zajedničkim naporima smanjile globalnu prijetnju klimatskih promjena. "Mislim da niko nije očekivao tako jasan signal", rekao je čelnik UN-ovog razvojnog programa UNDP Achim Steiner njemačkom ARD-u.

UNDP je u suradnji sa Univerzitetom u Oxfordu anketirao 75.000 reprezentativno odabranih ljudi u 77 zemalja. To uključuje oko 9300 ljudi bez formalnog obrazovanja. Dobrih 1200 njih bile su žene starije od 60 godina - prema UNDP-u, "jedna od skupina koje je najteže pridobiti za istraživanja". Rezultati dobijeni među ispitanima svih razina obrazovanja i prihoda jasni su u cijelom svijetu: 80 posto čovječanstva bi željelo da njihove vlade učine više u borbi protiv klimatske krize.

Osobito ljudi u siromašnijim zemljama zahtijevaju veći angažman

Ovaj je zahtjev posebno jasan u siromašnijim zemljama, koje su često posebno ugrožene klimatskim promjenama. Studija UNDP-a najjasnije govori o tome u pet zemalja u podsaharskoj Africi: U Etiopiji, Tanzaniji i Beninu gdje je 97 posto poziva na veću političku posvećenost klimi, a u sahelskim državama Nigeru i Burkini Faso iznosi 96 odnosno 95 posto. 

Stephen Fisher je učestvovao u izradi izvještaja za Univerzitet u Oxfordu. U najmanje razvijenim zemljama ljudi su "više zabrinuti zbog klimatskih promjena, više su pogođeni njima i zahtijevaju više akcije svojih vlada i bogatih zemalja u vezi s klimatskim promjenama", rekao je Fisher za DW.

No za to se uveliko zalažu i stanovnici država s najvećom emisijom CO2, koje trenutačno posebno mnogo pridonose klimatskim promjenama: u Kini 73 posto poziva na veću političku odlučnost, u SAD-u 66 posto, u Indija 73 posto. UNDP trenutačno najveću odgovornost pripisuje ovim trima državama - uz emisiju CO2 u obzir se uzimaju i promjene u korištenju zemljišta. To znači, na primjer, krčenje šuma koje skladište CO2 ili isušivanje močvara koje zatim emitiraju CO2.

Vlade, korporacije i pojedinci ovo još nisu opravdali: prema Međunarodnoj agenciji za energiju, 37,4 milijarde tona CO2 ispušteno je u atmosferu u cijelom svijetu prošle godine - rekord svih vremena i još 1,1 posto više nego 2022. To je, uzme li se u obzir i korištenje zemljišta, vrijednost od čak 40,9 milijardi tona CO2. Ipak, emisije CO2 se smanjuju u Europi i Sjevernoj Americi. Međutim, taj je napredak nadoknađen povećanjem u Indiji i Kini, na primjer.

Koliko brzo se može postići odustajanje od nafte i plina?

U nekim je slučajevima također postojala jasna većina da se udaljavanje od fosilnih goriva mora dogoditi brzo: ukupno 72 posto ispitanih složilo se s tim. To se također odnosi na zemlje koje same imaju koristi od poslovanja s ugljenom, naftom i plinom: u naftom bogatoj Nigeriji i Turskoj koja proizvodi ugljen, 89 posto željelo je brzu transformaciju. U Kini, zemlji najvećem proizvođaču ugljena, bilo je 80 posto, u Saudijskoj Arabiji 75 posto. U SAD-u, koje proizvode najveće količine nafte i plina u svijetu, 54 posto. Na dnu je veliki proizvođač plina Rusija, gdje samo 16 posto ispitanih poziva na brzi izlazak.

Ali taj pomak još nije vidljiv u globalnim količinama proizvodnje: nakon pada proizvodnje nafte povezanog s koronom 2020., količine koje se proizvode ponovno su porasle. Kada je riječ o plinu dugogodišnje povećanje je doduše završilo 2021.; ali nema jasnog preokreta trenda na vidiku. Kada je riječ o ugljenu, globalni trend čak ide prema gore, što je uvelike posljedica gladi kineskog gospodarstva za energijom: Kina je sada odgovorna za više od 50 posto globalne potrošnje ugljena. 

Strah od nekontroliranih klimatskih promjena

Ono što bi trebalo učiniti kako bi se ublažila klimatska katastrofa i ono što se zapravo radi u svijetu su u potpunoj suprotnosti jedno s drugim. To zabrinjava mnoge ljude - pojam klimatske anksioznosti sada je uvriježen izraz u psihologiji. Tema se također odražava u istraživanju UNDP-a: u prosjeku u svijetu, 53 posto ispitanih je izjavilo da se njihova zabrinutost povećala u posljednjih dvanaest mjeseci.

Od juna 2023. svaki pojedini mjesec bio je topliji nego ikad prije. Cijelu godinu Zemlja je bila više od 1,5 stupnjeva toplija nego prije industrijskog doba - ako se ova vrijednost konsolidira kroz dulje vremensko razdoblje, cilj postavljen Pariškim sporazumom iz 2015. neće biti ispunjen.

Klimatske promjene utječu na životne odluke

Prema navodima UNDP-u, zabrinutost je najviše porasla (80 posto ispitanih) na otočju Fidži. Ova otočna država akutno je ugrožena porastom razine mora. Njemačka je gotovo na začelju (40 posto). U posljednjem razdoblju istraživanja 2021. mladi su bili više zabrinuti zbog klimatskih problema nego stariji ljudi - to također odgovara dobnoj skupini mnogih klimatskih aktivista širom svijeta. Ali prema trenutnom izvještaju, ispitanici stariji od 35 i stariji od 60 posebno su rekli da su njihove brige povećane.

Za mnoge ljude klimatske promjene sada su postale primjetna realnost u njihovim životima - na primjer u obliku ekstremnih vremenskih događaja, čiji intenzitet i učestalost kao posljedica toga rastu. To također utječe na životne odluke većine ispitanih. Osobito u Afganistanu (73 posto), Madagaskaru (72 posto) i Nigeru (71 posto), klimatske promjene već uvelike utječu na promjene mjesta gdje ljudi žive ili rade ili što si mogu priuštiti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu