9. novembar: Od najužasnijeg do najradosnijeg dana
9. novembar 20099. novembra 1918. socijaldemokrata Philipp Scheidemann je sa balkona berlinskog Reichstaga proglasio Republiku, okončavši time monarhiju cara Vilima II. "Radnici i vojnici, budite svjesni istorijskog značaja koji ima ovaj dan. Pred nama je veliki i nesaglediv posao. Sve za narod, sve uz pomoć naroda! Ništa se ne smije desiti, što bi naškodilo Radničkom pokretu. Monarhija se raspala. Živjela Republika!"
Mladoj demokratiji u Njemačkoj od početka nije bilo lako. Ljevičari i desničari željeli su njenu propast. 9. novembra 1923. u Minhen su umarširali nacionalsocijalisti. Njihov vođa je bio Adolf Hitler. On je deset godina kasnije, na potpuno legalan način, preuzeo vlast u Njemačkoj i poveo svijet u katastrofu: II. svjetski rat.
"Generalna proba" za holokaust
Na putu u katastrofu Jevreji su korak po korak, sve više i više bivali obespravljeni, prije nego što je 1942. počelo njihovo sistematsko uništenje. 9. novembra 1938., pred početak II. svjetskog rata, u cijelom Njemačkom Rajhu su gorile sinagoge, razbijani jevrejski izlozi i pljačkane njihove radnje. 100 Jevreja je ubijeno te pogromske noći, koja se cinično naziva i "kristalna noć". 26.000 ih je odvedeno u koncentracioni logor. Ta noć bila je poput "generalne probe" za holokaust. Šef nacionalsocijalističkog njemačkog radnog fronta Robert Ley od toga nije pravio tajnu. "Jevrej - Juda mora pasti. Juda mora biti uništen. To je naša sveta dužnost!"- rekao je tada Ley.
"Kristalna noć" - najužasniji datum u njemačkoj istoriji
Tako je 9. novembar 1938., kada je došlo do noći pogroma nad Jevrejima, najužasniji datum u njemačkoj istoriji. Većeg kontrasta padu Berlinskog zida, koji se desio 9. novembra 1989., nema. "Ludilo" je bila najčešće izgovorena riječ te noći, kada su se otvorile granice za građane DDR-a. Radost je bila bezgranična. Jedan građanin DDR-a tada je rekao: "Prethodno su pojedinačno puštali ljude. Potom su otvorili kapije. Sada svi mi, bez pokazivanja papira, bez ičega možemo preko granice. Bez kontrole. Nemam čak ni osobnu kartu!"
Natrag u stari sistem više nije bilo moguuće. Prva rupa u Berlinskom zidu vrlo brzo je dovela do toga da se sruši cijeli sistem. Tako je 9. novembar po četvrti put ispisivao stranice, ovaj put sretne, njemačke istorije. Ali uspostaviti unutrašnje jedinstvo, za razliku od državnog, put je koji duže traje.
Autori: Marcel Fürstenau / Jasmina Rose
Odg. urednica: Marina Martinović