AfD: novo vodstvo, stare borbe
30. novembar 2019
Prije nekoliko tjedana predsjedništvo desno-populističke stranke Alternative za Njemačku (AfD) je prihvatilo strateški dokument kojim želi pridobiti nove birače. Jer, uspjesi te stranke na najnovijim pokrajinskim izborima, na kojima je dobila više od 20 posto glasova, ne mogu prikriti da potpora na razini cijele Njemačke stagnira na oko 15 posto. AfD to ovako objašnjava: zato što se stranka nije "dovoljno distancirala od desnog političkog ruba", tako stoji u strateškom dokumentu AfD-a. Zato ova stranka želi pojačano raditi na umjerenom imidžu. Odnedavno se ta stranka naziva "građanskom". Hoće li to uspjeti, pokazat će se na stranačkom kongresu na kojem bi trebalo biti izabrano novo vodstvo.
Prijepor s desnim rubom za AfD nije samo strateško pitanje, nego pitanje egzistencije. Od početka godine dijelove AfD-a prati Ustanova za zaštitu ustavnog poretka. Stranka se boji da bi uskoro cijeli pokrajinski ogranci mogli biti praćeni. Onda bi teško bilo ostvariti naum daljnjeg rasta.
Tradicija skretanja udesno
Ako se pogleda povijest te stranke nastale 2013. može se uočiti da su novi ljudi na čelu stranke uvijek vodili daljnjem skretanju udesno. Za AfD to nije bio problem, naprotiv. Jer, istovremeno je rasla njezina popularnost u ispitivanjima javnog mnijenja, kao i rezultati na izborima. Stranka je ušla i u savezni i u svih 16 pokrajinskih parlamenata.
Na čelu s prvim predsjednikom Berndom Luckeom AfD se smatrao strankom gospodarstva, kritizirajući tadašnju politiku spašavanja eura. Onda je Frauke Petry potisnula Luckea s čela stranke, a ona je imala manje problema u doticajima s "desnim rubom". Ali, kad je stranku htjela učiniti mogućim koalicijskim partnerom, dakle umjerenijom, to nije uspjelo. Čelo stranke preuzeo je Alexander Gauland, a Petry je napustila stranku.
Gauland se pokazao otvoreniji za u međuvremenu već etablirano desno "krilo" stranke. Od tada izgleda da on djeluje kao integrativni čimbenik stranke. Procjenjuje se da u međuvremenu 30 do 40 posto članova stranke simpatizira nacionalističko-patriotsko "krilo". Službenih brojki nema.
Gauland je već prije dvije godine na saveznom stranačkom kongresu htio prepustiti nekom drugom dužnost predsjednika stranke. Tada 76-godišnji suosnivač stranke je još jednom kandidirao samo da bi spriječio izbor jedne kandidatice koja je još desnije od njega, koja je oštrim govorom na stranačkom kongresu pokupila simpatije delegata.
Tko će naslijediti Gaulanda?
Gaulanda bi trebao naslijediti Tino Chrupalla. On je njegov miljenik kojega se već godinu dana priprema za tu funkciju. I izgledi su mu dobri. Taj 44-godišnjak ima potporu desnog krila, iako mu ne pripada, kako sam kaže. Na izborima za Bundestag Chrupalla je osvojio izravni mandat, a kandidirao je u okrugu u kojem mu je suparnik bio predsjednik saske vlade Michael Kretschmer (CDU). U zastupničkom klubu AfD-a u Bundestagu je zamjenik predsjednika i na dobrom je glasu.
Chrupalla pripada novoj generaciji AfD-ovih političara iz istočnog dijela Njemačke koji - ojačani dobrim rezultatima na izborima - nastupaju izrazito samouvjereno i agresivnim rječnikom. U govoru u Bundestagu povodom 30. godišnjice pada Berlinskog zida predbacio je Angeli Merkel da upotrebljava "strategije rastakanja" naučene u DDR-u. Rekao je također da Angeli Merkel nedostaje "suosjećaj i ljubav" prema vlastitom narodu, ali da zato postoje "mikroagresije protiv svega njemačkoga", tako da sada Njemačku dijeli "protunjemački" zid.
Ipak, nije sigurno da će on biti izabran. Ima više protukandidata. Među njima je i Gottfried Curio, AfD-ova zvijezda na YouTubeu, kako ga nazivaju u nekim njemačkim medijima. Njegovi govori, osobito oni protiv migranata, pogađaju srž AfD-ove baze i donose mu popularnost na društvenim mrežama.
Iznenađenja nisu isključena
Na čelu AfD-a su dva supredsjednika. Jörg Meuthen, ujedno šef AfD-ovoga kluba zastupnika u Europskom parlamentu, želi ponovo kandidirati. Ali i za to mjesto ima najmanje jedna protukandidatica.
Zbog još nekih stvari bi stranački kongres AfD-a mogao biti dinamičan. Hoće li Gauland možda ipak ponovo kandidirati? O tomu postoje proturječne izjave. I kako će se ponašati tirinški šef AfD-a Björn Höcke? On predstavlja krajnje desni rub stranke. Već ranije se nagađalo da on želi postati predsjednik AfD-a. Nedavno je pred novinarima u Berlinu on rekao da to ostaje otvoreno pitanje. I da u obzir dolazi i mjesto u predsjedništvu stranke. Ali, Höcke namjerava kandidirati tek kad bude siguran da ima većinu, a trenutno je to upitno.
Osobe su jedan pokazatelj smjera AfD-a, sadržaji drugi. Na ovom kongresu nisu planirane neke velike programske odluke. Ali, ima osjetljivih prijedloga. Primjerice za otvorenije ophođenje s takozvanim Identitetskim pokretom, koji Ustanova za zaštitu ustavnog poretka smatra desno ekstremnim. Dosad nije bilo dopušteno članstvo u drugim organizacijama. AfD je načinio popis organizacija koje nisu spojive s članstvom u AfD-u. Neki bi to htjeli promijeniti. A to bi bilo približavanje desnim ekstremistima - i poraz "građanskog" kursa dosadašnjeg stranačkog vodstva.