Godina iznevjerenih obećanja

"2021. je zaista bila godina puna obećanja. Realnost je pak izgledala potpuno drugačije." Ovako Philip Luther, jedan od autora, sažima rezultate godišnjeg Izvještaja Amnesty Internationala. Organizacija svake godine posmatra razvoj situacije u 154 zemlje i u globalnoj analizi ističe najvažnije trendove po pitanju ljudskih i građanskih prava. U 2021., kako je navedeno, postojala je nada da će ljudi širom svijeta "fer izaći iz pandemije". Ali, ističe Luther, posebno su bogatije zemlje poput Njemačke, Norveške i Švajcarske spriječile široku proizvodnju i distribuciju vakcina. U Izvještaju se jednostavno navodi: "Manje od osam posto od 1,2 milijarde ljudi u Africi je krajem godine bilo potpuno vakcinisano, što je najniža stopa u svijetu i daleko ispod zacrtanog cilja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 40 procenata."

No, u godini pandemije 2021. nije samo nedostatak vakcina doveo do razočarenja. Istraživanja pokazuju da su mnoge vlade koristile pandemiju kako bi izvršile pritisak i ograničile djelovanje opozicije i struktura civilnog društva. "To je nešto što važi za sve regije, i to je jedan od razloga zašto smo to naglasili u našoj globalnoj analizi. Neke vlade su ciljano koristile pandemiju kao izgovor za ograničavanje slobode izražavanja", izjavio je Luther za DW. Primjeri zemalja u kojima su protesti prekinuti i u kojima su aktivisti za zaštitu ljudskih prava bili u opasnosti su Kambodža, Rusija, Kina i mnoge druge.

Prema izvještaju Amnestyja, i pored korone postojao je pritisak na civilno društvo, što potvrđuju i druge međunarodne organizacije. Silke Pfeiffer, šefica odjela za ljudska prava i mir evangelističke humanitarne organizacije „Brot für die Welt" (Hljeb za svijet), izjavila je za DW: „Postoje različite strategije koje organizacijama civilnog društva u različitim dijelovima svijeta sve više otežavaju djelovanje. One su posebno usmjerene protiv pojedinačnih aktivistkinja i aktivista koji su diskriminisani, kojima se prijeti, koji se progone, pa čak i ubijaju." S druge strane, postoji strategija stvaranja ambijenta u kome "organizacijama civilnog društva postaje sve teže da djeluju. Ona seže do zatvaranja nevladinih organizacija, čemu uvijek iznova svjedočimo". Primjer za to: prije samo nekoliko dana, predsjednik Nikaragve Daniel Ortega naredio je zatvaranje 25 nevladinih organizacija. Jedna od njih je i organizacija koja djeluje u partnerstwu sa „Brot für die Welt".

Digitalna tehnologija je mač sa dvije oštrice

Jedna metoda koju koriste i vladine i nevladine organizacije, a koja se pojavljuje u izvještaju Amnesty Internationala i koju „Brot für die Welt" potvrđuje iz prakse svojih partnerskih organizacija, je sve veća upotreba digitalne tehnologije. Philip Luther taj razvoj opisuje kao "mač sa dvije oštrice". Jasno je, kaže, da javne službe digitalnu tehnologiju koriste na mnogo pozitivnih načina, ali "način na koji je koriste u smislu uticaja na ljudska prava često je bio vrlo negativan i često se odvijao tajno. I u mnogim slučajevima vlade su također pokušavale isključiti i ometati instrumente koji civilnom društvu omogućavaju da bolje komunicira i širi informacije."

Godišnji izvještaj Amnesty Internationala navodi više primjera za to: od najdužeg do sada Amnestyju poznatog isključivanja interneta, od 4. avgusta 2019. do 5. februara 2021. u Jamuu i Kašmiru, preko upotrebe software-a za prepoznavanja lica na protestima u Moskvi, koji su vodili do hapšenja, pa do ekscesivne upotrebe špijunskog softvera Pegaz protiv novinara, opozicionara i aktivista za ljudska prava.

"Vidjelo se kako su vlasti taktički isključile internet u vrlo određenom trenutku kako bi spriječile ljude da dijele informacije o potencijalnim protestima i organizuju proteste protiv represije u zemlji. To nije slučajnost. Riječ je o stavljanju brnjice civilnom društvu," rezimira Amnestyjev Luther.

Silke Pfeiffer je prošle godine primijetila nešto slično. Ona također naglašava da je internet važan način da se civilno društvo organizuje i mobiliše. „Istovremeno, u cijelom svijetu se također može osjetiti da su se vlade i drugi akteri potpuno digitalno unaprijedili i da sada poduzimaju vrlo snažne mjere protiv slobode na internetu - kroz cenzuru, gašenje internetskih usluga, kroz masovni nadzor. I naravno to da su internet i posebno društveni mediji postali prostor u kojem se izuzetno brzo šire mržnja i nasilje."

Još ima nade

Nakon 2021. godine u znaku pandemije, u kojoj je vršen pritisak na civilno društvo, u kojoj su vladine agencije zloupotrebljavale svoju moć na internetskoj mreži i izvan nje, u godišnjem izvještaju Amnestyja također se javlja i tračak nade. „Ako je onima koji su tokom 2021. bili na vlasti nedostajalo ambicije i predodžaba kako da se bore protiv najvećih neprijatelja čovječanstva, to ne vrijedi za ljude koje su oni trebali predstavljati", piše Agnès Callamar, međunarodna generalna sekretarka Amnesty Internationala, u predgovoru godišnjeg izvještaja.

Prema izvještaju, u 80 zemalja širom svijeta ljudi su izašli na ulice da se bore za svoja prava. U Rusiji, Indiji, Kolumbiji, Sudanu i Libanu. Često sa saznanjem da njihov angažman može imati dalekosežne posljedice. Za Philipa Luthera iz Amnestyja, jedna stvar bi trebala biti u fokusu 2022: "Moramo se pouzdati u hrabrost tih demonstrantkinja i demonstranata."

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu