Bespilotne letjelice - anđeli čuvari ili strojevi za ubijanje?

Što su "bespilotne borbene letjelice"?

Pojam bespilotne borbene letjelice označava letjelicu u kojoj ne sjedi pilot (Unmanned Combat Aereal Vehicle, UCAV). One mogu dugo lebdjeti iznad nekog područja ili slijediti neku osobu. Kamere prenose slike u odgovarajuću zapovjednu centralu. Letjelicom u pravilu na daljinu upravlja vojnik. Neke bespilotne letjelice polijeću i slijeću potpuno samostalno, preljeću zacrtanu putanju i bez dodatnih ljudskih naloga provode određene kretnje u zraku.

Koje države imaju borbene bespilotne letjelice?

Više zemalja ima borbene bespilotne letjelice. Najpoznatija je američka letjelica Predator (zvijer) i nešto veća Reaper (kosac). Poznato je da SAD, Izrael i Velika Britanija u vojnim operacijama koriste bespilotne letjelice. Francuska, Kina, Rusija i Indija već raspolažu bespilotnim letjelicama koje mogu biti naoružane ili rade na njihovom razvijanju. Njemačka vojska ima oko 600 nenaoružanih bespilotnih letjelica koje koristi za izviđanje. U misiji u Afganistanu njemačka vojska koristi iznajmljene izraelske letjelice Heron (naslovna fotografija članka). Njemačka ne raspolaže bespilotnim letjelicama koje nose naoružanje.

Planira li Bundeswehr nabaviti borbene bespilotne letjelice?

Savezna ministrica obrane Ursula von der Leyen izjasnila se u razgovoru za Süddeutsche Zeitung za to da se njemačka vojska opskrbi bespilotnim letjelicama koje mogu biti naoružane. U slučaju borbene zadaće njemački parlament bi imao mogućnost odlučiti o njihovoj upotrebi ovisno o konkretnom slučaju, uključujući i pitanje naoružavanja radi zaštite njemačkih vojnika koji su poslani u razne misije, izjavila je ministrica. Ova kršćansko-demokratska političarka izjasnila se za srednjoročni razvitak europske bespilotne letjelice. Takav model ne može biti gotov prije 2020. godine. Kao prijelazno rješenje ministrica zagovara iznajmljivanje letjelica. Kad istekne ugovor o najmu izraelskih, tipa Heron, trebale bi biti iznajmljene nenaoružane letjelice, ali takve koje se mogu naknadno naoružati.

Zašto je korištenje bespilotnih letjelica tako sporno?

Više je razloga zašto se burno raspravlja o nabavi i korištenju borbenih bespilotnih letjelica. Tu su pravna, sigurnosno-politička i etička pitanja. Naoružane bespilotne letjelice su na lošem glasu. Razlog je, među ostalim, s obzirom na međunarodno pravo dvojbena upotreba naoružanih bespilotnih letjelica od strane američke tajne službe CIA-e u Jemenu, Somaliji ili afganistansko-pakistanskom graničnom području. Većina njemačkoga stanovništva protivi se ciljanom ubijanju osumnjičenih terorista uz pomoć bespilotnih letjelica, a protiv njega je i vodstvo Bundeswehra.

Je li korištenje bespilotnih letjelica spojivo s međunarodnim pravom?

Prema načelima humanitarnog međunarodnog prava ništa ne govori protiv sustava borbenih bespilotnih letjelica. Bitno je kako se taj sustav upotrebljava. U oružanim sukobima osobe koje izravno sudjeluju u borbenim djelovanjima smatraju se legitimnim ciljevima. Korištenje bespilotnih letjelica u tom slučaju se s pravnog stajališta može promatrati kao i korištenje topništva. Izvan oružanog sukoba ubijanje ljudi načelno nije zakonito. Ali, kad se radi o oružanom sukobu, o tomu postoje različita gledišta. SAD obrazlaže korištenje borbenih bespilotnih letjelica borbom protiv međunarodnog terorizma u kojoj se SAD nalazi.

Koji razlozi govore u prilog nabavci borbenih bespilotnih letjelica?

S gledišta vojnika, bespilotne letjelice su nephodne Bundeswehru. Po njihovom mišljenju bespilotne letjelice služe najboljoj mogućoj zaštiti vojnika i donose taktičku i operativnu prednost. One mogu biti znatno duže u akciji nego borbeni zrakoplovi ili helikopteri. Uz izviđačke letove one mogu, ako je potrebno, brzo biti uključene u oružani sukob. Osoba koja upravlja letjelicom daleko je od mjesta sukoba i nije neposredno ugrožena. Vojnici kažu da su bespilotne letjelice "etički neutralno" oružje, da ih se ne upotrebljava drukčije nego borbene zrakoplove. Pritom se vojnici drže naloga parlamenta i poštuju zakone, kažu oni. Naoružane letjelice su navodno preciznije nego drugi sustavi oružja.

Koji argumenti govore protiv bespilotnih letjelica?

Protivnici borbenih bespilotnih letjelica strahuju da će njihovo posjedovanje smanjiti prag za njihovo korištenje. Materijalni gubici upravo u demokratskim zemljama ne izazivaju tako velik pritisak na one koji donose odluke kao gubitak ljudskih života. Osim toga postoji opasnost da se bespilotne letjelice iskoristi suprotno međunarodnom pravu kao "sredstvo za likvidaciju". Ako postoji potreba za zračnom potporom vojnicima, neki kritičari kažu da se ona može osigurati i borbenim zrakoplovima i helikopterima. Uz to dolazi strah da bi letjelice opremljene kompjutorskim programima jednoga dana mogle samo odlučivati o životu ili smrti. Stručnjaci polaze od toga da se u budućnosti može očekivati utrka u naoružavanju bespilotnim letjelicama.

Sven Pöhle/Anto Janković