Novi odnos prema Holokaustu?
25. maj 2019
Al Džazira je reagovala odlučno: dva novinara su na internet stranici na arapskom jeziku ove katarske televizije objavili video u kojem se tendenciozno odnose prema genocidu izvršenom nad Jevrejima u doba nacističke vladavine. Video je izbrisan a oba novinara otpuštena.
Dvojica autora su genocid nazvali "narativom". Naime, to je, kako oni smatraju, "uradio cionistički pokret" zbog toga što su njegovi članovi imali pristup "finansijskim resursima i medijima". Oni su "veoma posebno" stavili akcenat na patnje Jevreja, iako su i druge grupe naroda progonjene. "Zašto je akcenat na njima?", pitaju se autori u video prilogu.
Osim toga u videu se ukazuje na to kako naučna predstava Holokausta ne odgovara, ili samo djelimično odgovara činjenicama. "U gasnim komorama ubijeni su milioni Jevreja... tako se priča, ali kako su cionisti od toga profitirali?"
"Umjerene reakcije"
Video je bio urađen posebno za stranicu AJ+, koju posjećuju najviše mladi. Cilj je da se Al Džazirini video klipovi što je moguće češće dijele na drugim platformama, kako bi doprli do što više korisnika.
Ova televizija se u potpunosti distancirala od sadržaja video priloga. "Al Džazira u svakom pogledu odbacuje ofanzivni sadržaj i ponovo upozorava da se ovakvi materijali ne tolerišu", objasnio je Jaser Bisht direktor digitalnog odjela televizije. On je takođe zahtijevao da bi za sve zaposlene trebalo da bude obavezujuće da učestvuju na seminarima za senizibilizaciju protiv predrasuda.
Reakcija ove televizije na objavljeni video je bila primjerena, kazala je ekspertkinja za islam Sonja Hegasi iz berlinskog "Lajbnic centra modernog orijenta" (ZMO). "Mi moramo shvatiti da je otpuštanje izrazito drastična mjera. To je dobro i ispravno da je AJ+ izašla sa jasnim stavom, zbog toga što prilog dvojice autora iskrivljuje predstavu istorije Holokausta u Njemačkoj", kaže Hegasi.
Al Džazira je u arapskom svijetu četo kritikovana, kaže Hegasi i naglašava da je u ovom slučaju "televizija pokazala profesionalizam, kako na kanalu na arapskom, tako i na engleskom jeziku". "Ovakva jasna reakcija djeluje i na njemačke stereotipe kako je antisemitizam široko zahvatio društvene zajednice u arapskom svijetu."
Antisemitizam i Holokaust
U svakom slučaju u jednom dijelu arapskog društva postoji i daljeantisemitsko raspoloženje, kaže Dejvid Motadel iz Londonske škole za ekonomiju i politiku.
"Protivnici Izraela u mnogim arapskim zemljama smatraju kako je Holokaust doprinio osnivanju Izraela 1948. godine. To naravno nije dovoljno. Jer, cionistički pokret je mnogo stariji. Već i u Prvom svjetskom ratu su velike sile, prije svih Velika Britanija u Balfurskoj deklaraciji, dali obećanje da se napravi jevrejska država u Palestini."
Pri tom i u samom Izraelu je od 1948. Holokaust od ogromnog značaja u političkom diskursu. Izraelski političari iz različitih tabora redovno naglašavaju, u pogledu holkausta, kako Jevreji nikada više ne smiju da budu žrtve masovnog nasilja. Sa ovakvim argumetnima oni legitimizuju žestoke vojne akcije protiv Palestinaca. "To vodi ka tom da se na arapskoj strani stvara utisak kako se Holokaust, koji se prije svega dogodio u Evropi, u ovom konfliktu zloupotrebljava. Svim Jevrejima se paušalno predbacuje da instrumentalizuju Holokaust, što je apsurdno i u osnovi antisemitski."
Tome dtreba dodati još jedan motiv, smatra Motadel, autor studije "Za proroka i vođu: Islamski svijet i Treći rajh", objavljenu 2017. "Postoji na Bliskom istoku, ali naravno i u drugim regionima svijeta, pokret za Hitlera i nacionalsocijaliste koji se na vulgaran način dive autoritarnom, dakle jakom čovjeku i militarizmu."
"Povećan senzibiltet u arapskom svijetu"
Kao i u Evropi, tako i u arapskom svijetu postoje antisemitski pokreti, smatra Motadel. A njima se sa istorijskim dokazima može baviti samo u ograničenom smislu. "Istroijske činjenice se selektivno upotrebljavaju ili iskrivljuju. Sve što se ne uklapa u sliku svijeta se ignoriše. Stoga sam više skeptičan da istoričari mogu da utiču na ideološke i veoma emocionalne debate."
Takođe je uočljivo da, pored ideoloških rasprava, postoji ozbiljan interes za istoriju Drugog svjetskog rata i Holokausta. "A da bi se pobijedio antisemitizam, ne samo u arapskom svijetu, pomaže jedino obrazovanje. U školama i drugim vidovima obrazovanja djecu i mlade bi trebalo senzibilizirati i objasniti im Holokaust i uopšte stereotipe o manjinama. "Nažalost vlastodršci u mnogim arapskim zemljama ne pokazuju ozbiljne interese da to i učine", smatra Motadel.
Ali, ipak u mnogim arapskim zemljama se vidi povećani senzibilitet po ovom pitanju. "I slučaj Al Džazire to jasno pokazuje."