ARD: „Ogroman uticaj ruskih medija u Srbiji“

„„Ukrajina napala Rusiju!" - pisalo je na naslovnicama više srbijanskih tabloida nekoliko dana uoči ruskog agresorskog rata u Ukrajini. Pored toga, rečenica: „SAD guraju svijet u haos". U izvještajima se ne pominje da se navodni napadi ukrajinskih vojnika vjerovatno nikada nisu dogodili i da ih je vjerovatno inscenirala Rusija kako bi opravdala kasniju invaziju. I to očigledno nije slučajno", počinje veoma dug tekst Paskal Zigelko iz redakcije njemačkog javnog servisa koja se bavi provjerom činjenica, ARD-faktenfinder.

„Izvještavanje mnogih srbijanskih medija o ruskom agresorskom ratu je veoma jednostrano i odgovara narativu Kremlja. U jednom trenutku se kaže da je Rusija učinila sve što je mogla da uspostavi mir u Ukrajini. Drugi put se ruski napad predstavlja kao odgovor na prijetnju NATO-a. A tu je i priča o navodnoj denacifikaciji Ukrajine. Ali zašto je to tako?", pita se Zigelkov.

Odgovor daje Tomas Braj, dugogodišnji šef njemačke novinske agencije dpa za jugoistočnu Evropu. „Uticaj ruskih medija u Srbiji je ogroman. Narativ koji Kremlj širi je apsolutno društveno prihvatljiv u Srbiji."

Potom se u tekstu navodi da ruski državni medij Sputnjik već godinama u Beograd ima podružnicu, a od novembra je pod imenom RT Balkan prisutan i medij koji je blokiran u EU.

Dalje se navodi da se sadržaji u tim ruskim državnim medijima vrte prije svega oko Srbije, Rusije i SAD, pokazuje studija Braja za Fondaciju Fridrih Nauman blisku njemačkim liberalima. Braj kaže da je riječ prije svega o diskreditovanju Zapada i vezivanju Srbije za Rusiju. To se, na primjer, može vidjeti i u izvještavanju o vakcinama protiv korone. Dok su zapadne vakcine uglavnom prikazane negativno, postoje brojne uspješne priče o ruskoj vakcini Sputnjik V.

Vučić - Putin - Orban

Ali zapravo nema potrebe da ruski mediji u Srbiji šire ruski narativ, kaže Aleksandra Tomanić, šefica Evropskog fonda za Balkan.

„Neki srbijanski mediji bliski državi u svom izvještavanju idu mnogo dalje od ruskih. Važan razlog zašto je to tako je - predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je Srbiju pretvorio u autokratiju, slično Vladimiru Putinu u Rusiji ili Viktoru Orbanu u Mađarskoj".

Zato Vučić igra centralnu ulogu i u oblikovanju medijskog pejzaža Srbije. Pošto je Vučić zadužen za politiku zemlje, tamošnji novinari „ne mogu da računaju ni na bezbjednost ni na zaštitu države", piše nevladina organizacija Reporteri bez granica. Dalje se kaže: „Medijsko tržište je veoma koncentrisano i država, kao najveći donator i oglašivač, ima značajan uticaj na izvještavanje".

„Vučić je majstor propagande", kaže Antoineta Nikolova, direktorka Balkanske inicijative za slobodne medije. „On je stavio medije pod svoju kontrolu. Kao bivši ministar informisanja srbijanskog vladara i ratnog zločinca, Slobodana Miloševića, Vučić je proruski narativ pametno iskoristio za svoje interese i dodatno podgrijao raspoloženje u zemlji. Očigledno je da su ruski državni mediji dobrodošli u Srbiju. Na primjer, kada je Sputnjik Srbija u februaru 2020. slavio petogodišnjicu postojanja, među zvanicama su bili Vučić i Dačić".

Većina Srba podržava Rusiju

Srpska naklonost Rusiji nije nova, kaže Nikolova. Srbija je još devedesetih godina prošlog vijeka bila usmjerena na Rusiju. „Pored bliskosti slovenskog jezika i pravoslavne kulture, veoma su svježa sjećanja na NATO intervenciju na Kosovu 1999., a plus ni Rusija ne priznaje Kosovo.

Pod Vučićem se to, međutim, ponovo pojačalo – između ostalog zbog medijske propagande. Ruski mediji stoga nailaze na plodno tlo među stanovništvom. Prema istraživanjima beogradskog trusta mozgova Crta, u ovom ratu 58 odsto Srba podržava Rusiju, samo 22 odsto podržava Ukrajinu. Za rat 64 odsto krivi Zapad u vidu SAD, NATO ili EU, a samo 15 odsto krivi Rusiju. Osim toga, šef ruske države Putin se smatra najpopularnijim stranim političarem.

„To je začarani krug", kaže stručnjak za jugoistočnu Evropu Braj. „Na Srbe od malih nogu utiče narativ da su im Rusi njihova pravoslavna braća koji su im istorijski uvijek bili najbliži. Ovaj narativ podržavaju crkva, škole, ali i mediji. Osim toga, ruski pogled na svijet je apsolutno isti kao Vučićev, tako da se ruski uticaj i politički podstiče". Srbija je jedna od rijetkih evropskih zemalja koja nije uvela nikakve sankcije Rusiji i bila je prva strana zemlja koja je proizvela rusku vakcinu protiv korone Sputnjik V. Rusija, zauzvrat, podržava Srbiju u sukobu na Kosovu i snabdjeva je gasom po povoljnim uslovima.

„Naravno da postoje i srpski mediji koji su nezavisni u svom izvještavanju", kaže Kirsten Šenefeld, šefica beogradske kancelarije Fondacije Fridrih Ebert bliske socijaldemokrtama.

„Oni izvještavaju veoma diferencirano. Međutim, oni su očigledno u manjini, posebno među klasičnim, na primjer štampanim medijima. S druge strane, izvještavanje državnih medija je manje diferencirano i blisko je vlasti. Prije svega tabloidi i visokotiražne dnevne novine šire proruske i antizapadne narative".

U tekstu ARD-a se dalje navode podaci Fondacije Fridrih Ebert, koja se pak poziva na novinare odnosno medije - da Srbija ima mnogo tješnje ekonomske veze sa EU nego sa Rusijom.

Najvažniji cilj Rusije na Balkanu - nestabilnost

Ali ruski državni mediji takođe pokušavaju da svoj narativ prenesu stanovništvu u drugim balkanskim zemljama. Tomanić iz Evropskog fonda za Balkan kaže da je to posebno uspješno u zemljama u kojima živi mnogo Srba, kao što je Republika Srpska u BiH. Predsjednik Milorad Dodik već duže vreme prijeti otcjepljenjem, a Srbija i Rusija to podržavaju.

Prije nekoliko dana nacionalističkoj i protivustavnoj paradi u Istočnom Sarajevu prisustvovala je i podgrupa nacionalističke motociklističke bande „Noćni vukovi" koja je nastala u Rusiji. Putin je dobio i najviši orden za svoju „patriotsku brigu i ljubav prema Republici Srpskoj".

Najvažniji cilj Rusije je da balkanske zemlje budu što nestabilnije, tako da se tamošnjim nemirima u svakom trenutku mogu stvoriti nekakve krize, kaže dugogodišnji dopisnik dpa Tomas Braj,

Sa ruske tačke gledišta, pristupanje Crne Gore NATO-u i integracija nekih balkanskih zemalja kao što je Hrvatska u evroatlantske strukture bili su ozbiljni porazi za ovaj glavni cilj.

Međutim, sve dok veliki dio medija širi ruski narativ, nezamislivo je da će se i srpsko stanovništvo približiti EU, kaže Braj. „Političare EU redovno negativno predstavljaju u javnosti. Sve dok se ništa ne uradi protiv ove medijske moći, situacija je beznadežna." Braj zato poziva na jasnije riječi EU u pravcu Srbije.

To tako vidi i Tomanić. Ona, međutim, naglašava da ne treba sve Srbe etiketirati kao proruske i antizapadne. „Ima jako, jako mnogo hrabrih ljudi koji se decenijama bore protiv ove nacionalističke politike, koji preduzimaju akcije, koji sebe dovode u opasnost. Kada govorimo o aktuelnoj srbijanskoj vlasti ili politici ne treba govoriti o ‚Srbima‘, citira na kraju članka Paskal Zigelko iz redakcije ARD-faktenfinder. (dr)

 Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu