Balkan u vrzinom kolu etničke politike

Redovni godišnji sastanak predsjednika Srbije sa uglednim ličnostima političkih, kulturnih i nevladinih organizacija, ustanova Srba u susjednim zemljama i istaknutim Srbima u zemljama regiona, biće održan 23. decembra u Beogradu. Očekuje se da u Beograd iz Republike Srpske dođu predsjednik RS Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić. Iz Hrvatske se očekuje dolazak lidera Samostalne demokratske srpske stranke Milorada Pupovaca, iz Crne Gore predsjednika Socijalističke narodne partije Srđana Milića i predsjednika Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kao i predsjednika Udruženja Srba i Crnogoraca u Albaniji Pavla Jakoja, kao i drugih vodećih ličnosti političkih, kulturnih i nevladinih organizacija Srba iz Makedonije, Slovenije, Rumunije i Mađarske. Tadić je predložio da se na sastanku razgovara o daljem razvoju dobrosusjedskih odnosa i unaprjeđenju položaja srpskih zajednica u državama regiona.

Etnička politika

Poziv predsjednika Srbije Borisa Tadića je već naišao na kritike u regionu. Najglasnije kritike za sada stižu iz Crne Gore, odakle stižu upozorenja da je riječ o miješanju u unutrašnje stvari drugih zemalja. Aleksandar Fatić, direktor Centra za bezbjednosne studije, smatra da je riječ o prirodnom potezu predsjednika Srbije, jer se srpska dijaspora u regionu nalazi pred ozbiljnim izazovima. S jedne strane tako ima osnova da se sazove jedan ovakav sastanak, ali ima osnova i za njegovu kritiku, kaže Fatić za Dojče vele.

„Region je realno u problemu zbog toga što nije prevazišao etničku politiku. I svaki put kada se neka relativno velika etnička zajednica, kakva je srpska, okuplja, to se s razlogom percipira u ostalim državama regiona, koje su sve slabe, kao potencijalna prijetnja stabilnosti tih država. Međutim, ne radi se samo o srpskoj etničkoj zajednici, ista je situacija sa praktično svim ostalim etničkim zajednicama u regionu. Sve one imaju nekakvu nacionalnu politiku iznad država u kojima žive. To se odnosi uostalom i na Mađare koji žive u Srbiji; oni imaju neku svoju nacionalnu politiku i nacionalne vrijednosti koje se vrlo često formulišu porukama iz Budimpešte, iako oni žive u više zemalja. To se odnosi i na Bošnjake, i na Albance, i tako dalje. Tako da je to generalni problem što Balkan ne može da se izvuče iz domena etničke politike, i što se etnička politika koristi za spoljnopolitičke manipulacije u regionu. I onda kad dođe do nestabilnosti, ljudi se negdje prirodno vraćaju toj etničkoj politici“, kazao je Aleksandar Fatić.

Razvijati sumnje u regionu

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, smatra da ovaj sastanak ne bi trebalo da bude predmet bilo kakvih osporavanja, da nije problema koje smo ranije imali. Popov kaže da se u pojedinim trenucima Srbija na neadekvatan način zalagala za Srbe u okolnim državama, i stoga je sada na organizatorima tog sastanka da razviju bilo kakve sumnje koje postoje u regionu.

„Mislim da niko ne može osporiti pravo jedne države da se brine za svoje sunarodnike u drugim državama, ali je pitanje načina i mjere kako se to radi. Tako da nije bilo nekih primjera od ranije, poput zahtjeva da Srbi dobiju status konstitutivnog naroda u Crnoj Gori, ili podrške Miloradu Dodiku, koji osporava postojanje Bosne i Hercegovine, to bi bio skup koji ne bi izazivao nikakvo podozrenje. Ovako to daje razloga sa sumnje i osporavanja iz pojedinih susjednih država.“

Državna politika Borisa Tadića je propala, ocjenjuje Fatić. To se prije svega odnosi na politiku i Evropa i Kosovo, kaže Fatić analizirajući motive za jedan skup ovakve vrste Srba iz regiona.

„Pošto sada idu izbori, neophodno je da se uspostavi neki novi nivo nacionalne politike, na kome bi se mogla voditi i državna politika. I u tom smislu ja opravdavam to što je uradio. Jer, kada vam propadne jedna strategija, vi idete na sljedeću razumnu strategiju, a to je da vidite šta možete uraditi sa nacionalnim korpusom u regionu“.

Koliko će ovaj skup biti na neki način pozitivan, ili negativan za region, zavisiće od toga kako se on bude profilisao, smatra Popov. Znači, on bi mogao da donese i neke pozitivne poruke regionu, ali isto tako i negativne. Stoga moramo vidjeti da li će i kakve poruke biti sa njega odaslate, kako bismo procjenjivali njegov odraz na stanje u regionu, zaključuje Popov.

Autor: Ivica Petrović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić