Balkanski problemi zbog slabosti EU

"Kriza u Makedoniji je samo jedan vid onog što će se desiti u ostatku Evrope, ako zapadna Evropa izgubi interese“, piše Norbert Mapes-Nidik u listu Frajtag. „Ova mala balkanska zemlja se u posljednjih deset godina potpuno neprimjetno, ne samo od javnosti već i od onih koji u EU donose odluke, ponovo vratila u autoritarnu ‚demokraturu‘ u stilu 90-ih. Izbori se održavaju, ali se lažiraju. Mediji postoje, ali su pod pritiskom. Pravosuđe je formalno po evropskim standardima, ali de fakto je u rukama vladajuće partije VMRO-DPMNE premijera Nikole Gruevskog.“

Na Kosovu vreba opipljiva opasnost

List piše i kako se u susjednom Kosovu primjećuje drugačija posljedica istog problema. „Evropa zatvara oči pred korupcijom i organizovanim kriminalom, a moćnici koriste mogućnost da se obogate. Vlada u Prištini, koja postupa po nalozima EU, gura svoj narod u mržnju i cinizam. Nova pak opozicija u zemlji predvođena pokretom ‚Samoopredjeljenje‘, koji je kao odraz u ogledalu, zahtijeva da se Kosovo konačno uredi kao pravna država. A istovremeno negira mir i pomirljivu retoriku korumpirane elite i bori se za ‚veliku Albaniju‘ i time mobiliše antisrpske instinkte. No, jednom su se oba ova sukobljena tabora ujedinila: to se dogodilo prošlog mjeseca u Kumanovu. Makedonske tajne službe su pustile albanske ekstremiste s Kosova u zemlju kako bi inscenirali nasilni šou. A slučajem u Kumanovu u kojem je smrtno stradalo 20 ljudi pravi se plan za nove sukobe”, piše Norbert Mapes-Nidik i naglašava: “Ovdje na Kosovu vreba opipljiva opasnost. Pucnjava u Kumanovu je jasno ukazala na postojanje jedne velike scene: ekstremno nacionalističke, dobro naoružane i spremne na nasilje. Njene vođe, bivši članovi OVK, uživaju opštu reputaciju a jedan je čak i počasni građanin svog rodnog grada, gdje se njeguje kult heroja. Gangsteri i ratni profiteri koriste patriotska osjećanja da od svojih sugrađana naprave ideološke taoce.”

List piše kako je izgledalo da je albanski nacionalizam imun na radikalni islamizam. „Ali, i to je sada prošlost“, piše list Frajtag i nastavlja: „Zvuči skoro ironično da se na sekularnom Kosovu široko razvila islamistička scena za veoma kratko vrijeme. I tu se ne radi o religiji već o identiteu. Jer, poznavanje tradicionalnog islama na Kosovu je vrlo malo rasprostranjeno, a skoro da nema imama koji bi mogli da budu protivteža ekstremistima. Selefije su tako na Kosovu u rekordnom roku izgradili džamije i počeli da flertuju s ‚Islamskom državom‘ i regrutuju ljude za ratove u Siriji i Iraku. Ideolozi na taj način grade mostove između albanskih nacionalnih osjećanja, koja su ranije bila antiislamistička, i islamizma. A nezaposlenost, koja prelazi 50 odsto i koja je među mladima još veća, je plodno tle za vrbovanje za ‚Islamsku državu‘.“

Jedino se u BiH vidi napredak

List naglašava kako ni u druge dvije države ostatka Evrope, Srbiji i Albaniji, evropski kurs nije više toliko siguran kao što je bio prije dvije godine. „Beogradska štampa zvuči kao iz doba Miloševića“, piše list. „Lukavi političar, albanski premijer Edi Rama koji uživa simpatije Brisela, oprezno ukazuje na plan B: ne napreduje s proširenjem ka EU, tako da bi opcija velike Albanije mogla ponovo da se nađe na stolu.

Jedino se u Bosni i Hercegovin nakon godina stagniranja vidi napredak. A razlog za to je taj što je Evropska unija ponovo počela da se zanima za zemlju. Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer i njegov britanski kolega Fillip Hemond su uklonili kamen spoticanja i odblokirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je konačno stupio na snagu. Ovaj primjer pokazuje da Evropa treba samo da namigne i parobrod iz jugoistočne Evrope se odmah vraća na pravi kurs”, zaključuje Norbert Mapes Nidik u tekstu pod naslovom ‘Zapadna Evropa i ostatak Evrope' u listu Frajtag.

NSA špijunirala francuske predsjednike

Njemačka štampa piše i o tome kako je američka tajna služba NSA, prema otkrićima platforme Vikiliks, špijunirala posljednju trojicu francuskih predsjednika. Pored šefova država Žaka Širaka, Nikole Sarkozija i Fransoa Olanda nadgledana je i komunikacija drugih visokih funkcionera vlade. Vikiliks se poziva na tajna dokumenta NSA. Oland je sazvao vanrednu sjednicu Francuskog savjeta odbrane na kojoj se raspravlja o posljedicama najnovijih saznanja. Američka vlada se nije izjasnila o optužbama. Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž rekao je da 'francuski narod ima pravo da sazna da je vlada koju je izabrao žrtva neprijateljskog nadzora takozvanih saveznika'. On je najavio i dalja – nova – otkrića.

List Zidojče cajtung (SZZ) i javni servis NDR su imali uvid u dokumenta Vikiliksa. U njima se govori i o bilješci iz 2012. godine, kada su visoki francuski političari razgovarali sa rukovodiocima njemačke stranke SPD o mogućem izlasku Grčke iz evrozone i posljedicama tog postupka.

SZZ navodi i da se Oland žalio i na jedan sastanak sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. “Francuski predsjednik kaže da je taj sastanak bio samo čisti šou i da supstancijalno ništa nije postignuto. Prema navodima NDR, među dokumentima koja je objavio Vikiliks nalazi se i lista francuskih telefonskih brojeva čiji su vlasnici za NSA ‘ciljevi visokog prioriteta'. Među njima je i broj mobilnog telefona francuskog predsjednika.“

Više detalja o pomenutom sastanku Merkel-Oland iznosi magazin Fokus: „U dokumentima tajnih službi piše da je Oland, na dan kada je preuzeo dužnost: 15. maja 2012. u razgovoru sa njemačkom kancelarkom stekao utisak da je ona digla ruke od Grčke i da se kada je riječ o krizi u toj zemlji neće dalje angažovati. Oland je bio vrlo uznemiren i obuzeo ga je strah da bi Grci mogli da izaberu neku ekstremističku stranku.“

U jednom dokumentu o Olandovom prethodniku Sarkoziju piše da je on sebe vidio kao jedinog sposobnog čovjeka u borbi protiv tadašnje finansijske krize. Iz Sarkozijevog okruženja stigao je komentar da je takva špijunaža – posebno među saveznicima – neprihvatljiva.

„Otkrića Vikiliksa su došla samo dan pred glasanje o novom zakonu o nadzoru nad građanima u francuskom parlamentu“, podsjeća dnevnik Tagescajtung: „Zakonom se predviđaju veće mogućnosti za uhođenje osumnjičenih za terorizam a pozadina svega je teroristički napad na satirični magazin Šarli Ebdo u januaru, u kome je ubijeno 12 ljudi. Grupe za ljudska prava i zaštitu podataka o ličnosti se protive novom zakonu. Vlada tvrdi da je riječ samo o reformi zakona donijetog još 1991. te da se distancira od masovnog nadzora nad građanima u stilu SAD.“