BiH zarobljena u prošlosti

„Zarobljeni u prošlosti" naslov je teksta u listu „Luzerner Zeitung" u kojem Rudolf Gruber piše da „25 godina nakon nezavisnosti Bosni i Hercegovini možda prijeti najveća egzistencijalna kriza od kraja rata". On smatra da je razlog tome zahtjev za revizijom presude Međunarodnog suda pravde koji je oslobodio Srbiju odgovornosti za genocid. „Posmatrači navode da je politička stabilnost Balkana u opasnosti".

„Mjesec dana nakon što je BiH 1992. godine proglasila nezavisnost, počeo je rat, a tri i po godine kasnije je okončan uz pomoć bombardovanja Nato saveza. Rat je iza sebe ostavio razrušenu zemlju,100.000 poginulih i polovinu, od tada pet miliona stanovnika zemlje, napravio izbjeglicama. Dejtonski sporazum je 1995. godine donio mir, ali je učvrstio rezultate rata – etničke podjele. Praktično je nemoguće da zemlja bude jedinstvena, ali samo kao cjelina se može pridružiti EU. Međutim, BiH ostaje zarobljena u svojoj prošlosti jer političko pitanje odgovornosti za ratne zločine nije razjašnjeno i možda nikada neće ni biti", piše u listu „Luzerner Zeitung".

Autor teksta dalje piše o zahtjevu za revizijom presude Međunarodnog suda prave u slučaju tužbe BiH protiv Srbije. „Samonicijativni postupak bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića, prema Hagu, izazvao je pravu krizu u Bosni. Druga dva člana Predsjedništva, Mladen Ivanić i Dragan Čović, kažu da zahtjev za revizijom presude „nije pravomoćan" i da nije baziran na zajedničkoj bazi. Svemu tome se može radovati Milorad Dodik. Predsjednik Republike Srpske Izetbegoviću pruža iznenadni dokaz da je „Bosna propala država". Dodik se smatra ojačanim u svojoj namjeri da raspiše referendum o odvajanju srpskog dijela iz zajedničke države. To bio bio kraj Bosne i Hercegovine."

„Posmatrači vjeruju da će Međunarodni sud pravde pronaći pravne razloge da odbije žalbeni postupak. Ali, postojali bi i politički razlozi: ukoliko bi Srbija bila kriva, to bi značilo da bi morala platiti odštetu u iznosu od nekoliko milijardi eura, politička klima bi se ponovo radikalizovala i relativna stabilnost Balkana, koju imamo u proteklih 25 godina, bi bila u opasnosti."

Srbija ima ključnu ulogu u izbjegličkom pitanju

Premijer njemačke savezne zemlje Hessen, Voker Bouffier, smatra da Srbija ima klučnu ulogu na Balkanu kada je riječ o pitanju izbjeglica, piše list „Die Welt".

„Srbija Evropi, ali i nama, daje veliki doprinos, jer preko njene teritorije mnoge izbjeglice žele u Njemačku i centralnu Evropu", izjavio je Bouffier na kraju posjete Beogradu. On je rekao da će se zbog toga založiti da se „još više angažujemo u Srbiji".

On se izjasnio za to da se evropski sporazum o povratku afganistanskih izbjeglica proširi i na Srbiju. Također je i srbijansku vladu da se angažuje kod dobrovoljnog povratka ljudi u njihove zemlje i rekao da je moguća i finansijska pomoć. "Imamo dobra iskustva", rekao je Bouffier. U Srbiji se trenutno nalazi 8.000 tražilaca azila od kojih je veliki broj maloljetnika koji nemaju nikakvu pratnju.

Prema navodima iz ureda premijera njemačke pokrajine Hessen, srbijanski ministar Aleksandar Vulin je rekao da Srbija ne pomaže izbjeglicama da zemlju napuste u pravcu Njemačke. „U borbi protiv krijumčarenja ljudima je uhapšeno 2.000 ljudi. Izbjeglicama bi također trebalo biti detaljnije objašnjeno ko u Njemačkoj ima, a ko nema, šanse da ostane. Mnogi napuštaju Srbiju zbog visoke nezaposlenosti, posebno mladih", piše „Die Welt".

Kada je riječ o izbjeglicama, isti list je objavio i tekst pod naslovom „Mađarska se prema nama izbjeglicama odnosi kao prema životinjama". U pomenutom tekstu, izbjeglica iz Pakistana, Shahid Khan, priča kako ga je mađarska policija uhapsila prilikom pokušaja prelaska zaštitne ograde na granici sa Srbijom. Policajci su ga tukli i na njega puštali pse.

„Smijali su se kada su nas tuki", kaže Khan. Nakon toga su policajci s njim i ostalim izbjeglicama pravili selfije. Ovaj 22-godišnji Pakistanac kaže da će im nova ograda, koja se podiže na vanjskoj granici EU sa Srbijom, dodatno otežati život. „Prema nama se odnose veoma loše", kaže Khan koji zajedno sa nekoliko stotina drugih izbjeglica živi u napuštenoj ciglani u Subotici, prenosi „Die Welt" .

Mađarska je 2015. godine duž granice sa Srbijom i Hrvatskom postavila zaštitnu ogradu. Mađarska vlada navodi da je druga ograda neophodna jer se računa da će se ove godine broj izbjeglica povećati. Khan kaže da se mađarske vlasti prema izbjeglicama odnose kao prema životinjama.