241110 JRB Internet HF
24. decembar 2010
"Stuxnet" je pojam koji kao malo koji u sebi utjelovljuje militarizaciju virtualnog prostor. Ovaj štetni program (virus) pojavio se usred ljeta i to nakon što je, kako se pretpostavlja, već obavio svoj zadatak: ciljana sabotaža iranskog atomskog programa, točnije suptilno izbacivanje iz pogona postrojenja za obogaćivanje urana. Njegova sposobnost sabotiranja sustava za upravljanje industrijskim postrojenjima još uvijek očarava kompjutorske stručnjake.
Stvarna opasnost
No sustavi koje je napao i sabotirao "Stuxnet" se upotrebljavaju diljem svijeta: u električnim centralama, rafinerijama i kemijskoj industriji. Dovoljan razlog da se zazvoni na uzbunu. Stefan Ritter, iz Državnog ureda za sigurnost informatičkih sustava, smatra da je došlo vrijeme za preispitivanje dosadašnjih sustava zaštite od hakerskih napada. "Sada napokon imamo dokaz. To više nije apstraktna opasnost o kojoj raspravlja par stručnjaka, nego stvarna opasnost koja je ovdje. I ta opasnost je vrlo opasna i složena", smatra Ritter.
U međuvremenu je i NATO savez postao svjestan nove opasnosti. Na summitu u Lisabonu sredinom studenog donesena je strategija koja po prvi put, pored terorističke opasnosti i opasnosti koja prijeti od oružja za masovna uništenja, spominje i opasnost koja vreba iz virtualnog svijeta. Bivša ministrica vanjskih poslova SAD-a Madeleine Albright je bila na čelu povjerenstva koje je pripremilo novu strategiju. "Mi smo uočili da je cyberspace jedna od tema s kojima se moramo pozabaviti", rekla je Albright.
"Cyber Command" protiv WikiLeaksa
Američka vojska je već započela s pripremama za rat u virtualnom prostoru. Još u svibnju je osnovan "Cyber Command", stožer za borbu protiv neželjenih pojava na internetu. "Mi pri 'Cyber Commandu' smo zaduženi za nadzor dnevnih operacija i sigurnosti mreža ministarstva obrane. Mi također, ako za to dođe naredba, vodimo čitav niz vojnih operacija u virtualnom prostoru u svrhu osiguranja sposobnosti djelovanja SAD-a i njezinih saveznika u cyberspaceu", kaže general Keith Alexander, koji stoji na čelu "cyber-ratnika".
Što to konkretno znači, pojasnio je dnevnik "Washington Post" nedugo nakon što je general Alexander izrazio želju za napadom na mreže diljem svijeta ukoliko to bude u interesu SAD-a. U slobodnom prijevodu bi to značilo da je "Cyber Command" imao ovlasti on bi učinio sve što je u njegovoj moći da npr. sruši server internet platforme WikiLeaks i to prije nego što je ova objavila osjetljive podatke o ratu u Afganistanu. Američki vojni vrh je u svakom slučaju bio dovoljno ogorčen WikiLeaksom. "Objavljivanje ovih dokumenata bi moglo imati posljedica kako za naše postrojbe tako i za postrojbe naših saveznika. Ono bi moglo ugroziti naš ugled i interese u regiji", bijesnio je američki ministar obrane Robert Gates.
Utemeljitelj WikliLeaksa Julian Assange, protiv kojeg je upereno ogorčenje američkih vlasti, predbacio je Washingtonu da WikiLekas optužuje za "virtualnu krv" dok su američke postrojbe odogovorne za "stvarno prolijevanje krvi" u Iraku i Afganistanu.
Internet protiv diplomacije
No to je bio tek početak sukoba američkih vlasti i internetskog borca Assangea. Prvo su u listopadu objavljeni slični podaci, ali u vezi s ratom u Iraku.
No vrhunac rata između WikiLeaksa i Washingtona predstavlja objavljivanje četvrt milijuna povjerljivih podataka američke diplomacije. Iskrene i ponekad bolne ocjene američkih diplomata na račun političara diljem svijeta doveli su američku diplomaciju u težak položaj.
Rat oko WikliLeaksa još uvijek nije završen, Assange muku muči sa švedskim pravosuđem koje ga optužuje za seksualno zlostavljanje. Američke vlasti su u međuvremenu načinile prve koraka te su razdijelile mreže pojedinih institucija kako bi otežali pristup povjerljivim podacima.
Street Viewom do manje kila
Pristup povjerljivim podacima bilo je pitanje koje se krajem godine u Njemačkoj razbuktalo nakon puštanja Googleovog servisa Street View. Nakon SAD-a, Velike Britanije i Francuske, od sredine studenog moguća je virtualna šetnja i ulicama 20 najvećih njemačkih gradova. To je uzbunilo njemačke službe za zaštitu privatnih podataka. "Ono zbog čega smo skeptični kad je u pitanju Street View je da jedna internetska tvtka jednostavno tako najavi puštanje u promet jednog tako osjetljivog servisa bez da se prije toga posavjetuje s nama. Problem je u tome što je sad prekasno da se išta promijeni", kaže šef Njemačkog saveznog ureda za zaštitu podataka Peter Schaar.
Iako su Nijemci "svjetski prvaci" kad je u pitanju korištenje servisa Google Street View, kad je u pitanju vlastita privatnost reagiraju alergično. Mogućnost zamagljivanja fotografija vlastitih nekretnina, a i sebe samih, iskoristilo je preko 250.000 zabrinutih Nijemaca.
Pritom, pogled na vlastitu sliku na internetu može biti od koristi. Tako je 56-godišnji Britanac Bob Mewse nabasao na svoju sliku na Street Viewu i bio toliko šokiran vlastitom pojavom da je odlučio smršaviti i to čitavih 46 kilograma.
Autor: Matthias von Hein/N. Kreizer
Odg. ur.: A. Slanjankić