Birokratija i siromaštvo problem za zdravstvo u BiH

Švajcarski list NZZ am Sonntag piše o zdravstvenom sistemu u Bosni i Hercegovini, teškoćama sa kojima se suočavaju osobe oboljele od raka i o farmaceutskim firmama koje pomažu oboljelima i njihovim ljekarima kroz razne projekte i programe: „Siromaštvo i birokratija usporavaju zdravstveni sistem u BiH. Balansirajući između profita i pomoći, farmaceutska kuća Roche daje podršku osobama oboljelim od raka i njihovim ljekarima."

„Azra Ikalović je ozbiljna. Ali, ona nema ni razloga za smijeh. Prije 20 godina dijagnosticiran joj je rak dojke “, ovako počinje priču novinar NZZ-a. Ko je obolio od raka 1995. godine u ovoj ratom rascjepkanoj državi, bio je prepušten sam sebi, nastavlja švajcarski list, te dodaje da je infrastruktura bila uništena, a mogućnosti dijagnosticiranja, terapije kao i lijekova, nije bilo. Danas je ipak bolje zahvaljujući Azri Ikalović i njenoj organizaciji, koja je poboljšala pristup ranom dijagnosticiranju i lijekovima: „U posljednjih nekoliko godina broj oboljelih žena kojima je rak dojke dijagnosticiran prekasno, spustio se sa 70 na 30 posto."

„Povlačenje političkih granica sa završetkom rata uzrokovalo je Kafkijansku situaciju, te je zdravstveni sistem i 22 godine poslije još uvijek na niskom nivou", stoji u članku lista NZZ. Pojašnjava kako u BiH postoji 13 ministarstava zdravlja i mnogo drugih upravnih jedinica koje čine ukupno 30 posto uposlenih u čitavom zdravstvenom sektoru. Osim toga, piše se i o novcu koji se ulaže u zdravstvo u BiH, te se pravi usporedba sa Švajcarskom: „Po glavi stanovnika godišnje se izdvaja samo oko 435 švajcarskih franaka (oko 722 KM), što je ukupno oko 1 milijardu švajcarskih franaka. U Švajcarskoj se po glavi stanovnika godišnje izdvaja 10.000 švajcarskih franaka (oko 16.598 KM), što ukupno iznosi skoro 78 milijardi franaka".

Reforme spore, a napretka nema

U teoriji bi pacijenti trebali imati besplatno liječenje, navodi se dalje u članku. Međutim, kada su u pitanju skupa liječenja, polovinu troškova snosi sam pacijent. Poboljšanje stanja nije ni na vidiku, a reforme su spore. Mladi ljudi odlaze iz zemlje, bježeći od nezaposlenosti, čija je stopa oficijelno 40 posto: „Čak i velika većina tek obučenih doktora odlazi iz zemlje u pravcu Zapadne Evrope. U zemlji nema ni dva ljekara na 1.000 pacijenata", napominje švajcarski list.

U takvom teškom političkom okruženju posluje farmaceutska kuća Roche, koja je postala glavni sagovornik onkolozima i udruženjima pacijenata koji ne žele čekati na pomoć države. „Treba zahvaliti Adnanu Filipoviću, šefu Rochea u BiH i ljekaru koji se profesionalno etablirao u SAD-u, te se vratio u BiH". Filipoviću nije do profita, nego do izgradnje i poboljšanja zdravstvenog sistema u BiH: „Stvaranje javne svijesti, dijagnosticiranje, podrška udruženjima pacijenata, obuka ljekara, pro-bono projekti, jeftiniji lijekovi i učešće klinika u međunarodnim studijama pomoći će da se briga oboljelih od raka polako poboljša."

List napominje da se danas na podršku od strane farmaceutskih firmi u industrijski razvijenim zemljama gleda kao na nešto nedopustivo. Pored toga, od strane farmaceutskih kuća kritikovano je i sudjelovanje siromašnijih zemalja u međunarodnim studijama pacijenata. Prigovor je da farmaceutska industrija zbog troškova, ove studije prebacuje u zemlje sa niskom zaradom. Međutim, glavni ljekar onkološkog odjeljenja Univerzitetske bolnice u Sarajevu to ne vidi tako, stoji dalje u članku. Kada je Semir Bešlija otvorio ovo odjeljenje 1998. godine, na odjeljenju su raspolagali sa tri kreveta i nisu imali nikakvih lijekova. „Prije 15 godina ni jedna farmaceutska firma nije htjela provoditi kliničke studije u Sarajevu. Roche je bila prva farmaceutska firma koja nas je uzela u obzir", izjavio je Bešlija za NZZ am Sonntag. Roche to objašnjava time da oni uzimaju u obzir samo klinike koje mogu zadovoljiti visoke standarde.

Preko učešća u studijama do besplatnog liječenja

Sudjelovanje u ovakvim istraživanjima, napominje se dalje u ovom švajcarskom listu, za pacijente oboljele od raka je esencijalno. „To je najbolji način da dođemo do najnovijih produkata", smatra Bešlija. Pacijenti za vrijeme testiranja, pa sve do napredovanja njihove bolesti preko proizvođača lijekova makar imaju besplatan pristup visokom standardu liječenja.

Međutim, često ni liječenje najboljim lijekovima ne pomogne pacijentima, nastavlja ovaj list dalje. Lijekove kupuje država i često ih stavlja na esencijalnu listu lijekova. Posljednji novi lijek je već četiri godine na esencijalnoj listi lijekova, napominje Bešlija. „Ponekad savjetujem pacijentima da privatno nabave te lijekove. Bolje je da čovjek preživi, nego da ima kuću."

Azra Ikalović je također morala donijeti tešku odluku, nastavlja se dalje u članku. Njen tumor se proširio i metastazirao. „Proći će godine prije nego najnovija generacija lijekova koja može pomoći u liječenju stigne u BiH i bude dio državnog liječenja." S obzirom da poznatost pacijentkinje, država je htjela napraviti iznimku i nabaviti neophodni lijek, međutim Ikalović ga je odbila. „Ako ovaj lijek ne mogu dobiti svi koji ga trebaju, onda ga neću ni ja", izjavila je ova bolešću oslabljena žena.