Bojkot izbora: prijetnja opozicije ili realnost?
9. juli 2019
Deset puta su u Crnoj Gori održani parlamentarni izbori od uvođenja parlamentarne demokratije početkom devedesetih. Deset puta sama, ili sa manjim partnerima, pobijedila je Demokratska partija socijalista (DPS). Skoro svaki put opozicija se post festum žalila da su izbori namješteni ili pokradeni, a nakon posljednjih krenula je i u bojkot parlamenta, tražeći nove.
Sada, nešto više od godinu uoči izbora, iz nekoliko opozicionih partija spominje se mogućnost i bojkota izbora – ako vlast ne pristane na njihove uslove: tehničku vladu i promjenu izbornog zakonodavstva.
Tehnička Vlada uslov za izbore
Još tokom građanskih protesta, prije nekoliko mjeseci, svih 39 poslanika opozicije potpisalo je tzv. „Sporazum o budućnosti". U njemu su se obavezali da neće izlaziti ni na jedne izbore do formiranja tehničke vlade, kojoj će glavni cilj biti stvaranje uslova za fer i slobodne izbore.
Jedan od lidera najvećeg opozicionog Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, za DW kaže da je tehnička vlada potrebna da bi opozicija obezbijedila konkretne poluge moći u cilju obezbjeđenja dogovorenih uslova.
„Za čišćenje biračkih spiskova opozicija mora da ima pod kontrolom čitav mehanizam otkrivanja fantomskih birača. Za sprečavanje zloupotreba službi bezbjednosti, državnih službi i fondova, neophodno je uvesti poziciju u vladi na nivou potpredsjednika, koji ima ovlašćenja da suspenduje svaku odluku državnih organa koja može da utiče na volju birača i to bez blokada DPS", objašnjava Medojević.
Ipak, vladajuća stranka odbija tehničku vladu. Kako opozicija može da je natjera da je prihvati?
„DPS ostaje pri ranije iznesenim stavovima da su optužbe opozicije na naš račun potpuno neutemeljene i da predstavljaju izgovore za izborne neuspjehe. Vjerujem da i u ovom trenutku postoje apsolutno fer uslovi za održavanje narednih parlamentarnih izbora, kao što su postojali i u svim prethodnim izbornim ciklusima. Ipak, otvoreni smo za dijalog", kaže za DW poslanik DPS Miloš Nikolić.
Kakve su šanse za bojkot?
S druge strane, Medojević smatra da je Demokratski front 2015. na masovnim protestima pokazao kako se vrši pritisak na Vladu i dodaje da bi isti mehanizam, koji se pokazao kao uspješan, trebalo primijeniti i sada, kako bi se došlo do tehničke vlade.
Medojević poručuje i da „imaju i snage i mehanizama da spreče da DPS organizuje izbore bez opozicije". On tvrdi da DF neće ići na izbore bez tehničke vlade, ali i da je Sporazum o budućnosti validan samo ako ga poštuju svi potpisnici.
„Vidimo da neke opozicione stranke više ne razmišljaju o borbi za fer izbore, već sastavljaju liste i spremaju se za kampanju. To je pogrešno", kaže Medojević.
On smatra da je bojkot izbora najsnažnije oružje, ali, dodajte, to zahtijeva visok stepen jedinstva opozicije kojeg trenutno nema.
„Poznata je činjenica da je teže organizovati uspješan bojkot izbora nego pobjedu na izborima. Lično, imam mnogo ideja o konkretnim akcijama, ali ne bih obavještavao vlast o tome", objašnjava Medojević.
Stranka Demokrate (Demokratska Crna Gora) je stava da bojkot izbora ima smisla pod uslovom da svi opozicioni subjekti istraju u odluci i tezi da nema izbora osim ako nisu pošteni. „Odluka o bojkotu mora biti zajednička i jedinstvena. Svaka druga opcija, poput selektivnog bojkota, nema nikakvog smisla", kaže poslanik Demokrata, Boris Bogdanović.
Na mogućnost da opozicija bojkotuje izbore i pokuša da ih spriječi, Nikolić odgovara: „Umjesto krupnih riječi i praznih prijetnji, najracionalnije bi im bilo da se vrate u skupštinski Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva kako bi zajedno radili na svim otvorenim pitanjima, koja se tiču izbornog procesa."
Sukobi u opoziciji i oko ovog pitanja
Opoziciji posao smjene vlasti otežavaju i česta međusobna trvenja koja su prisutna naročito između dva najveća subjekta – Demokratskog fronta i Demokrata. Tako može biti i ovog puta.
Demokrate su prošle godine, zajedno sa partijom URA, predložile plan koji je predviđao formiranje skupštinskog odbora za izmjenu niza zakona. Odbor je u međuvremenu i formiran, ali Demokrate su odbile da u njega uđu tvrdeći da je napravljen s nejasnim mandatom, opsegom i ciljem da zakonodavstvo samo vještački promijeni. U odboru će iz redova opozicije učestvovati DF i još neke partije, ali ga i one trenutno bojkotuju zbog afere „Koverta".
Bogdanović tvrdi da je dio opozicionih partija prihvatio plan DPS za kozmetičku dogradnju izbornog zakonodavstva. „Radi se o apsurdu koji ne dovodi do fer i poštenih izbora, već do izbora po mjeri DPS. Jedino implementacija našeg plana, koji je predstavljen u Briselu, garantuje prve slobodne i poštene izbore u istoriji Crne Gore. Svaki drugi rad Odbora, prema planu DPS, jeste klasično davanje legitimiteta za novu dobro isplaniranu izbornu krađu od strane trodecenijskog režima", smatra Bogdanović.
On kaže da je njihov plan odbacio i Demokratski front: „Umjesto našeg plana, DPS i DF su ponudili plan Branimira Gvozdenovića, visokog i kontroverznog funkcionera DPS. Za Demokrate takav plan ne može biti prihvatljiv, jer ga je pisao i ponudio onaj subjekt koji tri decenije krade na izborima", jasan je Bogdanović.
Nova ponuda DPS-a
Medojević, s druge strane, tvrdi da je stav Demokrata nerazuman i da opoziciji nanosi veliku štetu. „Upravo su Demokrate i URA predložile plan reformi izbornog zakonodavstva i dobili podršku Evropske unije za taj plan. I kada je DPS bio prinuđen da ga prihvati, Demokrate i URA su odustali od sopstvenog plana. To je nanijelo veliku štetu opoziciji u Briselu, gdje smatraju da su ih lideri te dvije partije, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, prevarili. Evropska unija insistira na povratku u odbor i onda bi ona praktično bila na strani opozicije i podržala naše konkretne zahtjeve. DPS-u trenutno stanje odgovara i sad smo u pat poziciji", smatra Medojević.
Bogdanović, pak, poručuje da od trenutka formiranja Odbora nije učinjen nijedan jedini korak naprijed, i pored činjenice da DPS-u i DF-u, koji u parlamentu imaju dvije trećine poslanika za izmjenu izbornog zakonodavstva, niko nije smetao da posao dovedu do kraja. „Ni jedni, ni drugi ne žele fer i slobodne izbore, već klasičan politički lov u mutnom, u kom se, kao politički partneri, očigledno najbolje snalaze", tvrdi Bogdanović.
Nikolić odbijanje da se bude u odboru vidi kao pogrešan i neracionalan potez, jer je to „jedino mjesto na kojem se mogu poboljšati uslovi za sprovođenje izbora, što je svima zajednički cilj."
„Ipak, vjerujem da će korigovati svoj stav i da će se do kraja godine vratiti kako bi zajednički radili na tim pitanjima", poručuje Nikolić.
Premijer i zamjenik predsjednika DPS Duško Marković prije nekoliko dana je najavio da njegova stranka sprema novu političku ponudu za veći konsenzus u društvu. Ne znaju se detalji, ali je malo vjerovatno da će ta ponuda značiti i tehničku vladu.
„DPS je spreman za dijalog, ali smo čvrstog stava da se on može voditi samo u skupštini, u okviru odbora. Prvi korak jeste da se opozicija vrati svojim obavezama", poručio je Nikolić.