1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bombe za Erdogana

Svetozar Savić / Saša Bojić 11. august 2015

Njemačka štampa piše o napadima koji su se dogodili u noći na ponedjeljak u Turskoj i o tome kako Njemačka profitira od Grčke krize.

https://p.dw.com/p/1GDC0
Foto: Getty Images/AFP/O. Kose

„Nasilje zbog sukoba turske države i kurdske partije PKK stiglo je i u metropolu na Bosforu – Istanbul. U eksploziji autobombe pored policijske stanice u noći s nedjelje na ponedjeljak teško je ranjeno deset policajaca. Skoro kompletna zgrada je uništena“, piše berlinski dnevnik Tagescajtung (Die Tageszeitung) i napominje da su, prema zvaničnim podacima, ubijena tri napadača i da je jedan policajac takođe izgubio život. „Do sada niko nije preuzeo odgovornost za napad, ali državne službe smatraju da se radi o pripadnicima PKK.“

Tagescajtung piše i kako je nedugo zatim došla druga strašna vijest da je u jednom predgrađu Bosfora napadnut i američki konzulat. „Zgrada, koja izgleda kao utvrđenje, napravljena je zato što ona u centru grada nije bila dovoljno sigurna. Napad su izvele dvije žene od kojih je jedna ranjena i uhapšena, a druga je uspjela da pobjegne. Obje pripadaju ljevičarskim teroristima DHKP/C (Front revolucionarnog narodnog oslobođenja)."

Sviam je prst na obaraču

Ziddojče cajtung (Sueddeutsche Zeitung – SZ) piše: „Sada i ljudi u Istanbulu mogu da shvate da im se zemlja nalazi u ratu. (...) Doduše, ne može se konkretno razaznati ko se bori protiv koga: ljevičarski ekstremisti su na djelu, zabranjena Kurdska radnička partija (PKK), fanatici 'Islamske države'. U ovom trenutku izgleda da svi imaju prst na obaraču. I to je trenutna klima u Turskoj“, piše SZ. „No, nije ni čudo da zemlja tone u nasilje, s obzirom da je vladajuća partija turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana na parlamentarnim izborima u junu izgubila aposlutnu vlast. A on želi da povrati vlast na sve moguće načine. Pa čak i voditi rat njemu izgleda legitimno. Njegova perfidna kalkulacija glasi: zemlja u haosu ponovo će na vlast povratiti njegovu AKP. Erdoganovoj AKP su ostale još samo dvije nedjelje da formira vladu, inače će doći do novih izbora – a teror se nastavlja“, zaključuje dnevnik iz Minhena.

Türkei Anschlag auf Polizeistation in Istanbul
Zgrada policijske stanice u Istanbulu nakon napadaFoto: Reuters/H. Aldemir

U komentaru pod naslovom 'Bombe za Erdogana' Berliner cajtung (Berliner Zeitung) piše: „Četvoro mrtvih u dva napada na policijsku stanicu u Istanbulu. Možda je to djelo 'Islamske dsržave', a možda i ne. Jer, za napad na američki konzulat preuzela je odgovornost ljevičarska redikalna sekta (DHKP/C prim.red.)“, piše list.

„Na jugoistoku Turske ubijena su četiri policajca – sumnja se da je to uradila kurdska PKK gerila. Atentati su Erdoganu došli kao kec na desetku. On tako zastrašuje građane Turske. Potrebni su mu nemiri na svim frontovima. Zbog ubistva dva policajca prije dvije nedjelje Erdogan je naložio bombardovanje PKK položaja u Iraku. On, doduše zna da kurdsku gerilu ne može da pobijedi vojno, ali to svakako nije njegov cilj.

On zapravo samo želi da ponovo povrati apsolutnu vlast koju je izgubio na izborima u junu ulaskom prokurdske HDP partije u parlament. Tim je osujećena njegova želja da Tursku pretvori u 'predsjedničku republiku'“, piše dnevnik iz Berlina.

Njemačka profitira od krize u Grčkoj

Listovi na njemačkom jeziku pišu i o o tome kako 'Njemačka dobro profitira od krize u Grčkoj' – što je i naslov teksta objavljenog u listu Velt (Die Welt). Autor se poziva na studiju Lajbnicovog instituta za ekonomska istraživanja u Haleu (IWH).

„Njemačka država bi, i u slučaju da izgubi čitavu sumu koju je uložila na ime pomoći Grčkoj, profitirala od tamošnje krize. Od njenog početka 2010. njemački budžet je rasterećen za sto milijardi evra ili tri odsto bruto društvenog proizvoda – za dio te sume može da zahvali krizi. Ušteda bi bila veća od troškova čak i kada Grčka ne bi vratila ništa od svojih dugova. Udio Njemačke u dosadašnjim paketima spasa za Grčku iznosi 90 milijardi evra. Njemačka je tako u svakom slučaju profitirala od grčke krize.

Stručnjaci pomenutog instituta objašnjavaju da zbog krize investitori stalno pokušavaju da sigurno ulože novac i da zato kupuju njemačke državne obveznice. Velike agencije za finansijski rejting smatraju da su te obveznice najmanje rizične. Svaki put kada su se na finansijskim tržištima pojavljivale negativne vijesti o Grčkoj, padale su kamate na njemačke državne obveznice. Tako su te kamate pale za 0,3 odsto kada je bilo jasno da će na izborima u Grčkoj pobijediti Siriza. I obveznice drugih zemalja su donosile profit – recimo SAD, Francuske ili Holandije – ali u mnogo manjoj mjeri.

DAX Entwicklung an der Börse in Frankfurt 05.01.2015
Berza u FrankfurtuFoto: Reuters

Ekonomski portal Dojče mitelštands nahrihten (Deutsche Mittelstands Nachrichten) piše o tome da „Njemačka nije uzoran đak“, ali kada je riječ – o kriterijumima stabilnosti EU. Glavni analitičar banke Bader bank Robert Halver kaže da je osnovni problem evrozone stalno kršenje tih kriterijuma. Njemačka je pet godina uzastopce kršila ta pravila i za to nije kažnjena – grčka kriza nije nikakav izuzetak, već tačka u kojoj je kulminirala nedisciplina u evrozoni.

„Kada je uvođen evro, zemlje Sjeverne Evrope i prije svega Njemačka bile su spremne da se odreknu svojih jakih valuta. Tada su se svi zalagali za striktno poštovanje gvozdenih pravila stabilnosti i za oštre sankcije prema onima koji ta pravila ne poštuju. Počeci evrozone nisu bili loši. Posebno su se južne zemlje te zone radovale uzletu konjunkture. Ali one to vrijeme nisu iskoristile za strukturne reforme koje jačaju konkurentnost, već za još veće zaduživanje. A to se kasnije osvetilo.“

„2001, 2002, 2003, 2004. i 2005. je baš primjerna Njemačka kršila kriterijum o visini novog duga. I – da li je za to kažnjena onako kako su to predviđali ugovori o evru? – Ne, jer je uz pomoć Francuske, Italije i Grčke (!) uspjela da izbjegne sankcije“, piše Dojče mitelštands nahrihten.