Borba za vlast u sjeni katastrofe

Šest dana je prošlo od katastrofalne prirodne nepogode koja je zahvatila Filipine. Međunarodna spremnost da se pomogne ljudima i zemlji je velika. Samo je Evropska unija izdvojila 13 miliona eura, Japan 7,5 miliona američkih dolara, a SAD skoro 15 miliona dolara. Pored toga, Amerika je poslala i nosač aviona „George Washington“ sa pratećom flotom brodova, 5.000 vojnika, helikopterima i transportnim mašinama.

Nasuprot tome, vlasti Narodne Republike Kine su obećale za početak tek 750.000 eura pomoći, kao i skoro isti iznost od kineskog Crvenog krsta. Tek nakon brojnih kritika su Kinezi povećali iznos pomoći Filipinima na 1,2 miliona eura. To se dogodilo prekasno, ocjene su eksperata.

Rivalitet i tokom prirodnih katastrofa

Suzdržanost Kine ima svoju političku pozadinu. Kina je godinama u sukobu sa Filipinima i susjednim državama oko Južnog kineskog mora i kontrolom nad teritorijalnim vodama. Riječ je o različitim ostrvskim arhipelazima, trgovačkim rutama i ribarskim područjima, odnosno, prije svega je tu najvjerovatnije riječ o velikim količinama sirovina ispod morske površine.

Vrhunac ovog sukoba dogodio se u januaru ove godine kada su Filipini od UN-ovog tribunala za pomorsko pravo tražili teritorijalna prava nad rtom Scarbouurgh. Ishod sudskog spora je nepredvidljiv, ali je imidžu Kine nanio veliku štetu. Kina se protivi međunarodnom posredovanju i kategorično insistira na bilateralnim pregovorima. Strategija Kine je da se izbjegne internacionalizacije sukoba i da napravi jaz između članica Unije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) sa kojima graniči u Južnom kineskom moru.

Posebno su Filipini u posljednje vrijeme u fokusu kineske politike, istakao je u razgovoru za Deutsche Welle Gerhard Will, stručnjak za jugoistočnu Aziju iz Fondacije „Nauka i politika“ .

"Narodna Republika Kina ulaže velike napore da Filipine izoluje u ASEAN-u, a sa ostalim zemljama istovremeno održava dobre ili čak jako dobre odnose. Za neke od zemalja iz ASEAN-a Kina pravi velikodušne ponude, ali Filipine ostavlja izvan njih", kaže Will. Takvo neprijateljsko raspoloženje prenešeno je i na iznos pomoći.

Odbojno držanje prema Filipinima ne odražavaju samo predstavnici kineske vlasti, već i dio stanovništva. Vlada Hong Konga je htjela donirati 3,8 miliona eura, ali su mnogi stanovnici bili protiv i smatrali su da je to previše novca, rekao je suosnivač Instituta za socijalna istraživanja „Shenzhen“ Liu Kaiming. Često se spominje i kidnapovanje kineskih turista u Manili 2010. godine, kada je tokom njihovog oslobađanja osam turista iz Hong Konga ubijeno. Na socijalnim mrežama u Kini se čak dvije trećine korisnika izjašnjavaju protiv pomoći Filipinima.

Kina propušta šansu

Odbojno držanje moglo bi skupo koštati Kinu, koja je nedavno uspjela prikupiti dragocjene poene u jugoistočnoj Aziji. Početkom oktobra je američki predsjednik Obama, zbog problema sa državnim budžetom, morao otkazati učešće na samitu APEC-a na Baliju, kao i na sastanku ASEAN-a u Bandar Seri Begawanu. Kineski predsjednik Xi Jinping nije propustio tu priliku da u obraćanju istakne da "Kina ne može biti izolovana od strane azijsko-pacifičkih zemalja i da regija bez nje ne može napredovati“. Gerhard Will zaključuje:" Kina je posljednjih mjeseci veoma dobro zastupljena u regionu, posebno u jugoistočnoj Aziji , jer je prisustvo SAD-a bilo dosta slabo". Obamina odsutnost je u kineskim medijima okarakterisana kao “ nemoć Amerike da zadrži vodeću ulogu u regionu. Oni koji sada mogu igrati ovu važnu ulogu su Kinezi".

Događaji na Filipinima i nemala volja SAD-a da pomogne sada pokazuju suprotno. "Sada se situacija odvija na štetu Kine. Amerikanci nisu propustili priliku da pokažu odlučnost i namjeru da ponovo učvrste svoje pozicije u ovom regionu“, komentariše Will. Li Dun sa Univerziteta Qinghua žali zbog kineskih postupaka koji su doveli do novog talasa anacionalizma. „Politika u svemu ovome ne bi smjela uticati na humanitarnu pomoć“, smatra Li Dun.

Autori: Rodion Ebbighausen / Faruk Šabanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić