Bugarska u režimu stalnih izbora

Partijsko-političke borbe, neuspjela formiranja Vlade i dva puta parlamentarni izbora u jednoj godini… Da podsjetimo, u aprilu i julu ove godine bugarski glasači izabrali su novi parlament. Ali nakon oba glasanja, nijedna stranka nije mogla da formira Vladu.

Bugarskom upravlja prelazna Vlada koju je predsjednik Rumen Radev formirao od stručnjaka, novajlija u politici i lidera protestnog pokreta od ljeta 2020.

Predsjednik Radev u žiži

Predsjednik Radev, koji je kao kandidat opozicionih socijalista izabran 2017. i koji je od tada postao neprijatelj dugogodišnjeg, kontroverznog bivšeg premijera Bojka Borisova, ove godine postao je izuzetno značajan.

Slično većini evropskih zemalja, u normalnim okolnostima šef države u Bugarskoj ima ograničena politička ovlašćenja. Njegov značaj raste samo kada postoji vakuum moći – jer tada predsjednik postavlja prelaznu vladu i odlučuje o raspuštanju parlamenta, a time i o novim izborima.

Formiranjem prelazne vlade, Radev ne samo da je pametno postavio na funkciju nove političke ličnosti, već je i obezbijedio da izađu na vidjelo korupcija i zloupotreba vlasti pod Borisovim.

„Predsjednik Radev je veliki dobitnik talasa protesta i aktuelnog političkog pata", ocjenjuje za DW Parvan Simeonov, direktor instituta za ispitivanje javnog mnjenja Gallup International Balkans. „Po završetku ere Borisova, on je najjača politička figura." To se ogleda i u anketama u kojima je predsjednik na vrhu liste najpopularnijih bugarskih političara.

Upravo iz tog razloga je zakazivanje predsjedničkih izbora, na kojima se Radev za sada smatra favoritom, od najvećeg političkog značaja. To je postalo očigledno samo dan nakon objavljivanja datuma: predsjednica Bugarske socijalističke partije (BSP), Kornelija Ninova, sasvim neočekivano je najavila da se odriče mandata za formiranje vlade. Time su neizbježni parlamentarni izbori – treći ove godine.

Vraćanjem mandata ona je jasno uperila prst na predsjednika Radeva koji je formiranje Vlade povjerio BSP, kao trećoj najjačoj stranci. Doduše, unaprijed je bilo jasno da socijalisti ne žele da formiraju Vladu, ali – najavili su da će mandat vratiti tek za dvije nedjelje kako bi parlamentu omogućili usvajanje prijeko potrebnog budžeta.

Kraj prelazne vlade

Ovim preokretom, BSP vrši pritisak na predsjednika Radeva: on sada ima mogućnost da odmah raspusti parlament i tako naglo okonča rad popularne prelazne vlade.

Alternativa bi bila odlaganje raspuštanja parlamenta. Međutim, to bi povećalo vjerovatnoću da se parlamentarni i predsjednički izbori održe istovremeno, 14. novembra 2021.

Sam Radev se više puta izjasnio protiv tog modela. Prošlog petka (3. septembra) je rekao: „Dvostruki izbori su u suprotnosti sa Ustavom i trenutno nisu na dnevnom redu."

Bivši premijer Borisov nije propustio da prokomentariše škakljivu političku situaciju: „Ako vam ne ide, zovite me. Ja ću ponovo da vam završim posao."

Inače, u Sofiji se već nedjeljama spekuliše o mogućem formiranju stranke od strane dva ministra prelazne Vlade, Kirila Petkova (ekonomija) i Asena Vasileva (finansije). Privremeni premijer Stefan Janev nedavno je izjavio da bi glasao za takav projekat. Međutim, dvojica ministara su uzdržani, vjerovatno i zbog toga što je vrijeme do sljedećih parlamentarnih izbora prekratko za stvaranje nove političke strukture.

Stranačka kriza i izolacija

Nema sumnje da je Bugarska u krizi. Politikolog Danijel Smilov kaže za DW da je ovo prvenstveno stranačka kriza. Bugarski partijski sistem uzdrman je zbog masovnih protesta održanih u ljeto 2020: „Tri nove protestne stranke ušle su u parlament", podseća Smilov. „Ali već nakon aprilskih izbora, gotovo sve stranke su se izolovale – ili same ili uzajamno."

Najbolji primjer za to bio je neuspješan pokušaj formiranja Vlade populista stranke „Postoji takav jedan narod": TV-zvijezda Slavi Trifonov koji vodi tu stranku, tvrdoglavo je odbijao da formira bilo kakvu koaliciju.

„Nakon izbora u julu očekivalo se da će barem protestne stranke odustati od te izolacije, ali dogodilo se suprotno", kaže Parvan Simeonov. „Na trećim izborima neće biti alternative koalicijama i kompromisima."

No, čini se da je tekuća politička kriza navela bugarsko društvo da se preispita. Profesor Georgi Lozanov, stručnjak za medije na Univerzitetu u Sofiji, čak govori o poletu elita:

„Bugarska je došla do prekretnice. Tiho i potajno dogodila se primjetna promjena – odstupanje od principa partija jednog čovjeka". Lozanov dijagnostikuje simptome umora kod stanovništva u odnosu na političke spasitelje. Umjesto toga, raste želja za trezvenom politikom.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu