Cenzura u Poljskoj?
12. decembar 2018
Liberalni list Gazeta viborča otkrila je sredinom novembra korupcijski skandal koji je primorao šefa Odbora za finansijski nadzor da podnese ostavku. Marek Hrzanovski je jednom vlasniku banke ponudio svoju podršku za rješenje problema te institucije. Banka je trebalo da zaposli stručnjaka kojeg je preporučio Hrzanovski i koji je trebalo da dobije honorar u visini 10 miliona evra. Razgovor je snimljen.
Raste pritisak na novinare
Otkako je objavila priču o korupciji, Gazeta viborča je pod pritiskom. Za jednog od istraživačkih novinara poput Vojceha Čushnovskog to je svakodnevni hljeb. Samo u ovoj godinu su članovi vladajuće partije PiS, ali i drugi državni organi, potegli pravne korake protiv 50 njegovih članaka. Oni su se žalili i od njega traže izvinjenje i novčanu naknadu, za svakog pojedinog i do 12.000 evra. Ali, otkako je šef Odbora za finansijski nadzor morao da podnese ostavku, on je pod ogromnim pritiskom Nacionalne banke Poljske. Banka zahtijeva povlačenje svih članaka iz mreže koji se odnose na tu temu.
"To otežava moj rad i iziskuje mnogo vremena, jer moram da komentarišem svaki moj zahtjev. To zamrzava moj novinarski posao", kazao je Čushnovski u razgovoru za DW. "Ali, svaki put kada moram da odgovorim potanko provjerim sve svoje informacije i tako često otkrivam nove priče", dodaje. On se ne da ućutkati. Ono što ga čini jakim je podrška čitalaca.
"Pismo svijetu"
Podršku dobija od kolega. Liberalno poljsko novinarsko udruženje, koje je član Međunarodne novinarske federacije je uključilo alarme. U "pismu svijetu" stoji da najnoviji pokušaji ućutkivanja novinara imaju karakter cenzure.
"Novinare koji otkrivaju afere, državni aparat tretira kao potencijalne kriminalce." Smatraju da je cilj da se novinari odvrate od kritičkog izvještavanja i da se uzdrma njihov kredibilitet. U pismu je pomenut slučaj dopisnika Njuzvika Vojceha Ćesla, koji je zbog svog teksta o spornom šefu Ustavnog suda morao na saslušanje.
Medijske slobode u opasnosti
Pres klub Poljske je 10.12. reagovao otvorenim pismom poljskom premijeru, u kojem je bilo govora o "mobingu protiv novinara". Pres klub je protestovao zbog pokušaja da se novinari prisile da otkriju svoje izvore informacija, kao i protiv saslušanja bez ikakvog konkretnog povoda, na koja se kritički nastrojeni novinari redovno pozivaju.
"Ako državne institucije pokušavaju da instrumentalizuju pravo ili pokušavaju da ućutkuju novinare, onda je sloboda medija ozbiljno ugrožena", stoji u apelu poljskom premijeru Mateušu Moravieckom.
Dugoročna kampanja PiS-a
Ugrožena sloboda medija izaziva debate i na međunarodnom nivou. "Reporteri bez granica" pozivaju poljsku vladu da prestane sa ućutkivanjem novinara. "Svo to šikaniranje je dio kampanje koju poljska vlada vodi protiv kritički nastrojenih medija od 2015. Cilj kampanje je finansijski oslabiti kritičke medije i izvršiti pritisak na istraživačke novinare", kazala je Polin Ade-Mevel šefica odjela za EU i Balkan.
Ade-Mevel je ogorčena takođe i zbog drugih najnovijih slučajeva, kao na primjer optužbi protiv TVN. Početkom 2018. je TVN, koja je dio američke medijske grupre Diskaveri, u jednoj reportaži prikazala mlade ljude na jugu Poljske kako slave rođendan Adolfa Hitlera, uzvikuju hajl Hitler i nacističke parole. Ali, samo je snimatelju TVN predbačeno da vrši nacističku propagandu. On je, naime, takođe pozdravio nacističkim pozdravom kako bi se mogao slobodno kretati u neonacističkom miljeu.
Američka ambasada podržava medijske slobode
Nakon protesta u mnogim poljskim medijima optužbe su povučene. Takođe i zbog toga što Poljska nije htjela da se zamjera zemlji saveznici - Sjedinjenim Državama. Naime, u debatu o medijskim slobodama umiješala se i američka ambasadorka u Varšavi, Žoržet Mozbaher, koja je u svom pismu poljskom premijeru izrazila svoju "duboku zabrinutost" zbog načina na koji se postupa sa novinarom TVN. Takođe i na jednom sastanku sa poslanicima poljskog parlamenta izrazila je zabrinutost oko "re-polonizacije" medija. To bi moglo da znači i ograničavanje inostranog medijskog kapitala.
"Reporteri bez granica" su takođe uznemireni. "Poljska vlada je od državnih medija već napravila državni medijski propagandni instrument, i sada to isto pokušava da uradi sa nezavisnim novinarima. Tome bi takođe mogla poslužiti re-polonizacija medija", kaže Ade-Mevel.
U godišnjoj publikaciji Indeks medijskih sloboda "Reportera bez granica", Poljska je sa mjesta 18 na kojem je bila 2016, 2018. pala na 58. mjesto.