Cipras: Sve će biti dobro

Samo što je predsjednik vlade u Atini, Aleksis Cipras usvojio bolne reforme u penzionom sektoru, Grčkoj na vrat se svaljuju nova opterećenja. U nedjelju (22.5.) - na vrijeme uoči možda odlučujućeg sastanka ministara finansija zemalja EU u utorak - će narodni predstavnici u Atini usvojiti poreska povećanja u visini 1,8 milijardi evra. Tako će porez na dodatu vrijednost (PDV) u Grčkoj skočiti na 24 odsto, na šta još dolaze posebni porezi na cigarete, duvan, dizel gorivo, lož ulje, kafu, pivo, Pay-TV, priključak za fiksnu telefoniju i hotelska noćenja. "Ne možemo više da dišemo", protestuje najtiražniji atinski dnevnik Ta Nea."Ako to postignemo do 24. maja mi ćemo se 2017. vratiti na tržišta", kazao je Cipras nedjeljniku Real News.

Uzdržane prognoze

Ono što je Cipras "namjerio" da uradi u utorak jeste reprogramiranje duga za Grčku ili u najmanju ruku obećanje za olakšanjem plaćanja dugova u formi odlaganja plaćanja ili smanjenja kamatnih stopa ili pak znatno duži rok za otplatu kredita. No, da li bi ova krizom zakočena zemlja u tom slučaju zaista mogla da se vrati na tržišta? Panajotis Petrakis, profesor ekonomije na Univerzitetu u Atini kaže kako bi to i bilo moguće ali da neće biti lako.

Potencijal privrednog rasta koči i politička nesigurnost u zemlji. "Svakom ozbiljnom investitoru neophodno je pet do deset godina kako bi njegov kapital i investicije urodili plodom. Dok u Grčkoj duže ne možete da planirate duže od tri mjeseca", kaže ekonomski analitičar Kostas Stupas. I zbog toga se veliki investitori odlučuju za poslove gdje postoji monopol, kao što su luke i aerodromi.

Najnovija povećanja poreza u visini 5,4 milijarde evra na grčku privredu utiču poput prigušivača. Zbog tih povećanja bi se moglo dogoditi da učinak grčke ekonomije padne za tri odsto, upozorava Stupas na atinskom ekonomskom internet portalu Capital.gr. Istina, grčke finansijske institucije bi pomoću Evropske centralne banke mogle da ublaže svoje moguće gubitke, ali ova pomoć nije dovoljna da se pobijedi recesija,

"Čak i ako sve bude išlo po planu i ako dođe do željno očekivanog programiranja duga, ulagačima je potrebno vrijeme da ponovo izgrade povjerenje u grčku vladu i privredu te zemlje", skeptičan je profesor Petrakis. "A povjerenje se ne gradi od danas do sutra", kaže on.