Crna Gora i korona: Krivokapić najavljuje novu strategiju

Crna Gora je za pet mjeseci prošla put od evropskog šampiona u borbi protiv korone, do zemlje koja je u vrhu svih statistika u svijetu po broju oboljelih na milion stanovnika. Sredinom juna, punih 40 dana nije imala nijedan slučaj virusa, a krajem novembra svakodnevno bilježi i više od 500 novih. U zemlji sa 620.000 stanovnika, od korone je umrlo blizu 500 ljudi.

Otvaranje granica ponovo je unijelo virus u državu, a onda su epidemiju neodgovornim ponašanjem razbuktali gotovo svi – građani, vjernici, Srpska pravoslavna crkva, vlast i opozicija, koja je u međuvremenu postala nova vlast. Nema manje zemlje koja je imala više masovnih skupova u doba kada su oni predstavljali epidemiološku bombu.

„Nepoštovanje mjera i jedinstveni primjeri velikog broja masovnih javnih okupljanja – ključni su razlozi. Sve to su bili ozbiljni rizici koji nisu shvaćeni kako treba", kaže za DW direktor crnogorskog Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša. Ipak, dodaje i da je Crna Gora država s malim brojem stanovnika, pa jedan novozaraženi značajno više „podiže" stopu obolijevanja nego u milionskim državama, a i Crna Gora nema najveću smrtnost, niti su joj popunjeni svi kovid-kreveti. „Time se dolazi do potpunije slike koja ni izbliza nije druga u svijetu", tvrdi Mugoša.

Kao da korona ne postoji

Seriju okupljanja počele su pristalice opozicije u danima pred parlamentarne izbore 30. avgusta. I sami izbori donijeli su ogromne gužve, a onda je uslijedilo slavlje opozicionih pristalica nakon trijumfa. Vlast je odgovorila serijom patriotskih skupova, od kojih je onaj u Podgorici okupio desetine hiljada ljudi i to sve uz prisustvo predstavnika zvaničnih organa, koji su prethodno sami zabranili takvo ponašanje. Završna epidemiološka bomba uslijedila je na ispraćaju i sahrani mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija početkom novembra.

Koliko su mjere nonšalatno shvaćene i koliko je sistem „digao ruke od svega", najbolje pokazuje medijski rat crnogorskog tužilaštva i policije, dva organa koja bi trebalo da sarađuju u zaštiti naroda i države. I dok su u prvom talasu hapsili tinejdžere ako trojica sjede na klupi (jer su mogla samo dvojica), sada praktično niko ne odgovara zbog ovako drastičnog kršenja mjera.

Mugoša kaže da su uzalud svakodnevno apelovali da se građani ne okupljaju. „Tu je i kulturološki kontekst i naša tradicija, u čitavu priču se uključe i emocije, izražavanje političkog stava, želja da se vidite sa prijateljima... Onda se vrlo lako zaboravi na preporuke i pokreću se psihološki mehanizmi odbrane po principu 'neće to na mene'. Nažalost, hoće i često je otrježnjenje od tih zabluda jako teško i bolno, a obično se desi kada se osoba sama inficira", objašnjava Mugoša.

U prvom talasu dobar rezultat postignut je i strogim kažnjavanjem građana zbog kršenja mjera. Sada nema toliko kazni, a dobar dio građana ne sluša epidemiologe, pa ne nose maske ili se gužvaju u kafićima.

„Nedavno mi je jedna koleginica rekla da joj izuzetno teško pada kada poslije smjene od 16 sati vidi ljude na ulicama koji ne nose maske i ne drže distancu. Kada to vidim, sugerišem i opomenem, uvijek kada sam u prilici. Od toga nema odustajanja", kaže Mugoša.

Ipak, dok su na početku epidemije uživali ogromno povjerenje javnosti, i Mugoša priznaje da se povjerenje mijenja. „Prošao sam, zajedno sa svojim timom, sve faze – od toga kada vas svi vole i kada ste 'heroji', do one kada sigurno niste najomiljeniji. To vas nauči da vas hvalospjevi ne ponesu, a kritike i napadi ne obeshrabre. Mislim da Institut uživa povjerenje, jer ljudi vide da nećemo odustati, ali nam je potrebno i poštovanje naših preporuka", kaže Mugoša.

On ukazuje da nikad nije tvrdio da je sve što su uradili odlično i da ne može bolje. Dodaje i da se dešavaju greške i propusti, jer se moralo djelovati odmah, ali je siguran da je značajna većina poteza bila ispravna.

Nova strategija borbe protiv virusa

U međuvremenu, Crna Gora bi naredne sedmice trebalo da dobije novu vladu koju će formirati dosadašnja opozicija. Budući premijer Zdravko Krivokapić za DW najavljuje novu strategiju u borbi protiv korona-virusa:

„Ići ćemo u dva pravca: donosićemo nove mjere i tražićemo njihovo striktno poštovanje. Planiramo da sprovedemo istraživanja među građanima i na osnovu njihovih rezultata prilagodimo dalji plan mjera", kaže Krivokapić.

On otkriva da će raspustiti Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti koje je do sada upravljalo borbom protiv epidemije. „NKT će biti ukinuto i formiraće se dva stručna tijela: Savjet i Komisija za kontrolu zarazne bolesti. Savjet će biti formiran pri vladi, i vlada će na osnovu preporuka Savjeta donositi plan daljih mjera. Dakle, Savjet će preuzeti funkciju NKT, a prijedloge mjera će donositi u saradnji s Komisijom, koja će funkcionisati pri Ministarstvu zdravlja".

Mjere će prvo predlagati Institut za javno zdravlje, a premijer će, u dogovoru s članovima vlade, prihvatati ili odbijati prijedlog mjera Savjeta", objašnjava Krivokapić.

Na pitanje kako će obezbijediti da građani poštuju mjere kada ih sada ignorišu, Krivokapić ponavlja da će i njih uključiti u ocjenjivanje mjera. „Nakon burnog perioda sukoba, previranja i nepovjerenja, došlo je vrijeme da svi zajedno shvatimo da moramo zajednički da radimo i da žrtvujemo neke svoje običaje i navike kako bismo osigurali naše i zdravlje najbližih", poručuje Krivokapić.

Budući premijer je, međutim, i sam kršio mjere. Tokom sahrane mitropolita Amfilohija u Podgorici nije nosio masku, a prethodno se pričešćivao na Cetinju, i pored upornih apela ljekara da je pričešće istom kašičicom ozbiljna prijetnja u ovom trenutku. Krivokapić se zbog maske javno izvinio.

Kako objasniti vjernicima?

Možda će mu najteže biti da natjera upravo njegove i vjernike Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori da poštuju mjere? Krivokapić to vidi drugačije:

„Cilj nove strategije jeste postizanje povjerenja građana u institucije, koje je djelovanjem prethodne političke garniture dovedeno u pitanje. Njihovo, uskopartijski motivisano, selektivno djelovanje doprinijelo je da su građani, bez obzira na političku pripadnost, počeli da preispituju svaku njihovu odluku. Nažalost, smrt mitropolita bio je neželjeni događaj, koji je imao ogromnu emocionalnu i empatijsku težinu. Desio se iznenada i nije dao dovoljno prostora i vremena da se sve organizuje po preporukama koje je i sama crkva tražila od vjernika. Nadam se da više nećemo imati takvih trenutaka", kaže Krivokapić. Inače, i sam Amfilohije umro je od posljedica korona-virusa.

I dok broj novozaraženih i dalje ne pada, postavlja se pitanje da li će Crna Gora makar Novu godinu i Božić dočekati s boljom situacijom. Posljednje mjere uključuju policijski čas od 19 uveče, do 5 sati ujutro, dok je radno vrijeme odobreno do 18 sati.

„Hajde da pokušamo da se disciplinujemo i dočekamo praznike u manje napetoj i teškoj atmosferi. Ako budemo poštovali mjere, možemo očekivati poboljšanje situacije", veruje Mugoša.

Ipak, Božić možda donese i nova masovnija vjerska okupljanja. Na pitanje da li će pozvati građane da to izbjegnu ako se situacija ne popravi, Krivokapić odgovara da je crkva već pozvala vjernike na poštovanje mjera.

„Mi ćemo u dogovoru sa svim vjerskim zajednicama pronaći najbolja rješenja. Ne sumnjam da su svi svjesni činjenice da masovna okupljanja, bez pridržavanja mjera prevencije, predstavljaju rizik za širenje infekcije", zaključuje Krivokapić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android