Crna Gora – manjinska vlada rešenje za krizu?

Crna Gora u februaru vjerovatno dobija novu manjinsku vladu, na čijem čelu bi mogao da se nađe dosadašnji potpredsjednik vlade Dritan Abazović. Njegova koalicija „Crno na bijelo“, koju čine URA i Savez građana CIVIS, zatražila je da se u parlamentu glasa o nepovjerenju aktuelnom kabinetu Zdravka Krivokapića.

Očekuje se da će vlada pasti, jer je inicijativu podržala kompletna opozicija, što će biti dovoljno da ona prođe. URA bi potom formirala manjinsku vladu u kojoj ne bi bile dvije najjače grupacije u parlamentu – vladajući Demokratski front (DF) i opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika države Mila Đukanovića, ali su zatražili od njih, kao i od ostalih stranaka, da podrže manjinski kabinet. Vjeruje se da bi DPS mogao da obezbijediti neophodnu natpolovičnu podršku.

Odluku da obore vladu u kojoj i sami sjede u URA pravdaju time što se Crna Gora već duže nalazi u političkoj krizi. Kažu da su blokirane evropske integracije, kao i izbor ključnih funkcionera pravosuđa.

„Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji je naš ključni politički cilj i građani se oko toga mogu i moraju okupiti", kaže za DW potpredsjednik URA i šef poslaničkog kluba koalicije „Crno na bijelo" u parlamentu Miloš Konatar. 

„Trenutna vlada nema podršku skupštinske većine i URA nije kriva za to. Takođe, imamo blokadu mogućnosti izbora Vrhovnog državnog tužioca, Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda i moramo tražiti način da nađemo neophodnu tropetinsku većinu, odnosno 49 poslanika u parlamentu za to", poručuje Konatar. 

Nova vlada – privremeno rješenje?

Novu vladu mogli bi da čine URA, Socijalistička narodna partija (SNP) koja je takođe dio sadašnje vlasti, kao i opozicione stranke manjina – Bošnjačka stranka i dvije koalicije albanskih partija. Svi oni imaju ukupno 14 poslanika. U Vladu bi eventualno mogle da uđu i opozicione Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija, koje zajedno imaju pet poslanika. S eventualnom spoljnom podrškom 30 poslanika DPS, to je tačno 49 poslanika neophodnih za trenutno blokirani izbor čelnih ljudi u pravosuđu.

A da li će nova vlada, ako je manjinska, biti jača od aktuelne? Da li može da sprovede neophodne reforme i da li će imati veću međunarodnu podršku?

„Kao prvo, mora se vidjeti kakvu političku podršku ima ta vlada i ko je čini“, kaže za DW politički analitičar Dragiša Janjušević. „Drugo, nijedna manjinska vlada nije imala veliki reformski potencijal u svom mandatu, već je bila u funkciji izlaska iz jedne krizne situacije. Očigledno je da će imati međunarodnu podršku, ali i skraćen mandat“, smatra Janjušević.

Potpredsjednik URA Konatar ne dijeli to mišljenje: „Očekujem da će Vlada trajati do kraja mandata, odnosno do 2024, a najmanje godinu dana kako bi se sprovele neophodne reforme i odblokirali procesi."

Janjušević, s druge strane, smatra da će nova manjinska vlada imati samo nekoliko bitnih stavki u svojoj agendi: „To su reforme izbornog zakonodavstva, deblokada evropskog puta Crne Gore, veća podrška pravosudnim reformama i trasiranje puta ekonomskim reformama. Za veće reformske zahvate bilo bi neophodnija stabilnija parlamentarna većina, bazirana na izbornoj volji i sa punim mandatom“, ocjenjuje Janjušević.

„Izdaja epskih razmjera"

Na najavu rušenja postojeće i formiranja manjinske vlade oštro je reagovao premijer Zdravko Krivokapić, kao i dio vladajućih partija. Smjenu njegove vlade ili njenu rekonstrukciju već pola godine uporno traži DF, koji je saopštio da je spreman da razgovara o prijedlogu manjinske vlade, samo da DPS ne utiče na politička kretanja.

Sam Krivokapić manjinsku vladu nazvao je prevarom, a uz njega su stali neki ministri koji su optužili Abazovića za izdaju, dok su drugi podržali lidera URA. Premijer je u međuvremenu zatražio od Skupštine da smijeni Abazovića, kao i da sebi skrati mandat i da se ide na vanredne izbore. Iz URA i opozicije to su nazvali „potezom očajnika“ i nagovijestili da ga neće podržati.

Predsjednik Skupštine i lider Demokrata Aleksa Bečić formiranje manjinske vlade uz podršku DPS nazvao je „izdajom epskih razmjera“, optužujući URA da vraća bivši režim u igru. Odmah su krenuli i protesti pristalica vlade u nekoliko gradova i blokade saobraćaja. Najavljeno je da će se protesti nastaviti, ali za sada na njih ne pozivaju stranke, već se građani samoinicijativno okupljaju.

„Svako ima pravo na mirne proteste i nemam ništa protiv toga, ali ovdje se ne radi o bilo kakvoj prevari birača, jer su građani na izborima 30. avgusta 2020. godine glasali da se smijeni DPS, izmijeni Zakon o slobodi vjeroispovesti i krene u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i sve to smo i uradili. Glasali su i da Crna Gora ubrzano krene ka Evropskoj uniji i tu smo naišli na blokadu, pa smo morali da reagujemo i ponudimo rješenje“, objašnjava Konatar iz URA.

Analitičar Janjušević kaže da ne zna koliko građani imaju kapaciteta i potencijala za intenzivne proteste koji bi napravili pritisak. Što se tiče „prekrajanja izborne volje", on poručuje da je malo ko zaista mogao da očekuje da će se poslije godinu i po dana od izbora doći u situaciju da manjinsku vladu podržava DPS s Đukanovićem na čelu. 

Konatar, međutim, kaže da DPS neće biti dio manjinske vlade i da nema povratka te stranke na vlast.

„Podrška DF bi značila rasterećeniji rad te vlade u prioritetnim oblastima, a svakako i čuvanje DF-ovih pozicija ’po dubini’ državne uprave. S druge strane, podrška DPS s Đukanovićem na čelu jeste određeni mač nad glavom manjinske vlade. DPS bez Đukanovića dao bi potpuno drugačiju političku notu toj vladi i pokazao spremnost na reforme najjače političke partije u Crnoj Gori“, kaže Janjušević.

Politička sudbina Đukanovića

U spekulacijama oko manjinske vlade prethodnih mjeseci kao jedan od elemenata dogovora pominjalo se i to da će se Đukanović povući s mjesta predsjednika DPS i da se neće kandidovati na narednim predsjedničkim izborima 2023. godine. Đukanović je krajem prošle godine nagovijestio da bi tokom prve polovine ove moglo da dođe do promjena u vrhu njegove partije, dok se o svojoj novoj kandidaturi za šefa države nije izjašnjavao.

Konatar smatra da bi bilo dobro da političari koji su simbol devedesetih godina odu u političku penziju. „Mislim da bi to bilo dobro i za DPS i za političku scenu u Crnoj Gori, jer bi je time rasteretili i omogućili izgradnju mostova saradnje među novom generacijom političara. Povlačenje Đukanovića s čela DPS bio bi veliki korak u tom pravcu“, kaže Konatar.

Janjušević smatra da je Đukanović već trebalo da se povuče iz političke arene kao lider DPS i tako rastereti ovaj projekat manjinske vlade i otvori reformske procese u toj partiji. „Mislim da u ovoj igri političkog šaha Đukanović prvo očekuje formiranje manjinske vlade, pa tek onda slijedi ili njegova ostavka ili drugačiji vid povlačenja. Mislim da se sigurno neće kandidovati za predsjednika Crne Gore 2023. godine“, zaključio je Janjušević.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.