Da li pandemijska kriza osnažuje islamizam?

Sa pandemijom korone bi jedan drugi užas, koji je zbog zdravstvene krize potisnut u pozadinu, mogao da dobije na značaju. Islamisti koriste trenutnu situaciju punu nesigurnosti, usamljenosti u karantinu kao i oskudicu da regrutuju prije svega mlade ljude kao nove džihadiste. Duhovnu klimu za tako nešto prave islamski teolozi širom svijeta. Najprije su tvrdili da je pandemija božija kazna za nevjernike. U trenutku kada se zaraza proširila i u muslimanskim zemljama promijenili su priču zahtijevajući od muslimana da se vrate Bogu. Odjednom je slaba vjera stajala u centru poneke hutbe.

Iskorištavanje materijalne oskudice

Islamistički ekstremisti nisu sami u nastojanju da iskoriste pandemijsku krizu za svoje ciljeve. I ekstremni desničari pokušavaju da radikalizuju ljude svojim teorijama zavjere. I jednima i drugima je svojstvena volja da trenutak oskudice i materijalnog odricanja maksimalno iskoriste. Nije tajna da glad i bijeda u siromašnim zemljama guraju ljude u naručje islamista. Osim toga, u brojnim muslimanskim zemljama vlade su slabe i ne raspolažu infrastrukturom za dobro zbrinjavanje bolesnih. Stoga je realna opasnost od rasta uticaja islamista ili čak od mogućnosti da preuzmu vlast u nekim zemljama.

Sve ovo se tiče i Evrope, ne samo zato što su muslimanske zajednice u njoj brojnim kanalima povezane sa državama iz kojih potiče njihova vjera. Često su te zajednice i fininsijski zavisne od država iz kojih potiču evropski muslimani. U teškim vremenima koja nastupaju i za mnoge ljude u hrišćanskom svijetu, pojedinci će se radikalizovati i u muslimanskoj dijaspori.

Stalna borba protiv islamista

Na sjeveru Afrike, recimo, od „Arapskog proljeća“ su sve zemlje više od deset godina u stalnoj teškoj borbi sa islamistima. Muslimanska braća u Egiptu, organizacija koja je za vrijeme Mubarakove vladavine bila zabranjena, a poslije njegovog pada, za kratko došla na vlast, sada pokušava u društvenim mrežama da ocrni vladu. Više od polovine Egipćana je nepismeno. Oni nemaju mogućnost da to što čuju i vide na internetu zaista provjere.

I u Njemačkoj su Muslimanska braća aktivna. Organizacija je kupila zemljište na istoku Njemačke da bi tamo sagradila džamiju kao operativni centar, tvrdi liberalna muslimanka Sejran Ates u magazinu „Cicero". Ona je osjetila reakciju političkog islama, kada je u ulozi imama kao prva žena otvorila džamiju u Berlinu.

Imunizacija na integraciju

Islamska udruženja u Njemačkoj koja ne predstavljaju više od 20 odsto muslimana, polažu pravo na to da otjelovljuju „pravi islam". Time žele da imunizuju muslimane na integraciju u prosvjećenoj, sekularnoj Evropi. Mada su resursi države trenutno preusmjereni na druge stvari, uputno je da se s pažnjom posmatra djelatnost svih onih koji radikalizuju, tako bi se u slučaju potrebe zabranile organizacije poput Muslimanske braće. 

Zadatak politike u Njemačkoj ostaje to, da milionima muslimana koji žive u zemlji izađe u susret u njihovoj integraciji u društvo, kako bi se spriječilo da radikalni akteri kao što su Muslimanska braća iskoriste krizu za svoje mračne ciljeve.  Materijalna oskudica pogađa u vrijeme pandemije cijelo društvo, ne samo ljude koji su došli u Njemačku iz drugih zemalja. Zato je sada trenutak da svi zbiju redove kako ne bi ostavili mogućnost da se proširi uticaj oni koji žele da podijele društvo.

Aleksandar Gerlah (Alexander Görlach) živi u Njujorku, član je Karnegijevog savjeta za etiku u međunarodnim odnosima (Carnegie Council for Ethics in International Affairs) i pridruženi član Instituta za religiju i međunarodne studije na univerzitetu Kembridž. Doktorirao je u oblastima lingvistike i teologije. Predavao je na Harvardu, te na univerzitetima na Tajvanu i u Hongkongu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android