Da li se Emmanuel Macron preračunao?
3. septembar 2018
Slatko i latergično ljeto je prošlo. Francuzi se vraćaju sa godišnjih odmora. Mnoge prodavnice su nakon dužeg vremena ponovo otvorene. Metroi su puni, a učenicima je počela nova školska godina.
Prošla je i politička blagost s kojim su se Francuzi odnosili prema svojoj vladi. S novom energijom i oštrinom sada prate politiku u Jelisejskoj palati. Tragove toga prije svih osjeća predsjednik Emmanuel Macron. Njegovo ljeto nije bilo slatko i letargično. Predsjednik se na unutrašnjopolitičkom planu borio kroz olujno ljeto. Sve je počelo aferom s Macronovim tjelohraniteljom Alexandreom Benallom. Francuze je uznemirilo to što jedan uposlenik Jelisejske palate može na ulici primijeniti silu bez da snosi posljedice.
Prema riječima političkogg stručnjaka Jerômea Sainte-Marie iz instituta za istraživanje javnog mnjenja PollingVox u Parizu, to još jednom pokazuje Macronov autoritari stil zbog kojeg i gubi popularnost u ispitivanjima javnog mnjenja. “Lijepa vremena su prošla. Mnogi birači svog predsjednika sada posmatraju sa sve većim nepovjerenjem. To je novost”, kaže Sainte-Marie.
Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, koje je nedavno izvršio institut BVA, 59 posto Franuza je nezadovoljno svojim predsjednikom. Ono što je za Macrona uznemirujuće je da kritike ne dolaze samo od političkih protivnika. Tri četvrtine negovih birača je nezadovoljno: čvrsta ruka u sindikalnoj politici, smanjenje subvencija za stanovanje, smanjenje broja zaposlenih u željeznici.
Ne pali evropska ofanziva šarma
Predsjednika, koji se trenutno nalazi na putovanju kroz Evropu, oslabio je i Nicolas Hulot, Macronov ministar za zaštitu okoliša kojeg je zakivao u zvijezde. Emmanuel Macron je već posjetio 16 zemalja članica EU. Posljednje koje je posjetio su bile Danska i Finska.
Cilja i svrha ove sveobuhvatne evropske turneje su za Macron važni, ali i teški. Macron na vrijeme želi pridobiti birače za evropske izbore koji se održavaju u maju naredne godine. Želja mu je pridobiti birače iz redova ljevice, desnice, ali i centra. Njegova politička ambicija je podijeliti Evropu na dva tabora: nacionaliste i “progresivce”.
Analitičar Bruno Cautrès iz analitičkog centra Cevipof kaže da Macron prije svega želi podijeliti evropske desničare. Na kraju se sa svojom strankom REM želi pojaviti kao “jedina alternativa i svoj uspjeh želi ponoviti na evropskom nivou”.
Evropski desničari se organizuju
Francuski predsjednik ni iz daleka ne prolazi Evropom onako kako bi on želio. Naprotiv, stručnjaci kao što je Olivier de France iz analitičkog centra IRIS prate kako se na evropskom nivou stvorio snažan otpor. Zajedno sa Češkom i Austrijom mađarski premijer Viktor Orban već duže vremena njeguje oštar euroskeptični ton.
Dodatni vjetar u leđa mađarskom premijeru daje i činjenica da je uz njega i Italija, jedna od zemalja koje su osnovale EU. Liberalna Švedska također na predstojećim izborima, koji se održavaju početkom septembra, računa sa jasnim skretanjem udesno. “Emmanuel Macron se ovdje ne suočava samo sa nekoliko problemtičnih država nego sa novim stavom u Evropi”, kaže stručnjak Cevipofa Cautrès.
Macron trenutno nema mnogo istomišljenika. On se u četvrtak u Parizu sastaje sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja se smatra Macronovim sigurnim partnerom. Zajedno žele promovisati reformske ideje kao što je zajednička odbrana EU.
Cautrès je uvjeren da će se na kraju politički uspjeh partijske porodice u Evropi odlučivati na pitanju migracija. Stoga, smatra Cautrès, Evropa ne bi trebala biti iznenađena ako Macronova stranka REM ne bude zabilježila veliki uspjeh na evropskim izborima, nego, za razliku od predsjedničkih izbora u Francuskoj, veoma dobar rezultat zabilježi nedavno preimenovani “Front nacional”. Ako se to dogodi, biće to preuranjen kraj francuskog ljeta.