Dan kada je srušen Berlinski zid

Rušenje Berlinskog zida 1989. godine, nakon kojeg su uslijedile i promjene na političkoj karti Evrope, ove godine će biti simbolično obilježeno rušenjem Zida izgrađenog od domina. Time se želi ukazati na zidove koji i danas postoje širom svijeta, npr. na Bliskom istoku ili između Južne i Sjeverne Koreje. Za njemačku kancelarku Angelu Merkel je 9. novembar 1989. godine najsretniji dan u novijoj njemačkoj istoriji.

„Taj dan je promijenio živote mnogih ljudi, pored ostalog i moj. Njemačko jedinstvo i evropsko jedinstvo su uvijek bili dvije strane medalje. To će tako ostati i u budućnosti. Mi Nijemci nikada nećemo susjedima i saveznicima zaboraviti da su oni omogućili njemačko jedinstvo".

U jedinstvo uloženo preko bilion eura

To jedinstvo je Nijemce sa nekadašnjeg zapada, koštalo 1.300 milijardi eura. Toliko je uloženo u istočni dio. Prema podacima do sada neobjavljene studije Instituta za privredna istraživanja iz Hallea, koje je objavio list Welt am Sonntag, od ove neto sume je 67 odsto novca otišlo u socijalna davanja, a deset odsto u mjere za podsticanje privrede. Istraživači smatraju da je posebno zanimljivo to što transfer novca, na nekada komunistički istok zemlje, proteklih godina nije smanjen, nego čak znatno povećan, uprkos najavama da će se poreska i druga specijalna davanja za obnovu istoka smanjivati.

Lekcija iz koje se može naučiti dosta toga

Njemački kancelar Helmut Kohl je 19. decembra 1989. godine je u Drezdenu posjetio šefa nove vlade DDR-a, Hansa Modrowa. Kohl je tada održao govor u kojem je skicirao put njemačkog jedinstva. „Moj cilj ostaje jedinstvo nacije. Kuća zvana Njemačka mora biti izgrađena pod evropskim krovom. To mora biti cilj naše politike.“

Ta politika, mogla bi biti primjer drugima, smatra Hans Dietrich-Genscher, dugogodišnji ministar vanjskih poslova Njemačke koji je igrao značajnu ulogu u pregovorima o ujedinjenju. „Bez evropske saglasnosti ne bi bilo našeg jedinstva. Evropa je naša budućnost. Druge nemamo. Uvjeren sam da se iz njemačke istorije može naučiti lekcija i da se saradnjom mogu postići mnogi ciljevi i prevladati mnoge podjele“.

„Zazidani“ u vlastitoj zemlji

Berlinski zid je bio dugačak oko 156 kilometara, od toga je 44 kilometara betonske građevine djelilo istočni od zapadnog dijela Berlina. Istočnonjemačke vlasti su Zid godinama "dograđivale" bodljikavom žicom, tenkovskim preprekama, minskim poljima kojih u gradskom području nije bilo, a duž Zida je početkom 1980-ih godina „šetalo“ i 1.000 posebno obučenih pasa.

U vrijeme postojanja Zida zabilježeno je preko 5.000 pokušaja bjekstva. Istočnonjemački graničari na Zidu su imali dozvolu i da pucaju na one koji pokušaju da pobjegnu na Zapad. Tačan broj poginulih na Zidu se ne zna, istraživači ocjenjuju da ih je bilo između 150 i 240.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Marina Martinović