Daytonski sporazum je BiH donio "luđačku košulju"

Berlinski Tageszeitung (taz) se u svome članku osvrće na sastanak G20 u Turskoj napominjući da je time učinjen početak za pregovarački proces u Siriji, ali da je još daleko "jedna uspješna mirovna konferencija kao ona prije 20 godina u Daytonu, a kojom je okončan rat u BiH". Osvrćući se na zemlje sudionice u toj konferenciji 1995. u Daytonu, taz piše da je za uspjeh bilo važno da ta izaslanstva pregovaraju izolirano u daytonskoj vojnoj bazi.

"Vojnu bazu nisu smjeli napustiti sve dok nije postignut dogovor. Kad se dignuo dim 21. studenog 1995., tada su uspjeli. Sporazum iz Daytona je okončao rat u Bosni i Hercegovini. Kao prvi korak je zajamčen prijekid vatre. Zatim su međunarodne trupe pod vodstvom NATO-a trebale ući u BiH i razdvojiti ratne strane, što se i dogodilo prijelazom s 1995. na 1996. godinu. U rat uključene vojske su demobilizirane. Stvorena je međunarodna politička struktura, Office of the High Representative (OHR - Ured visokog predstavnika) čiji je zadatak bio da nadzire primjenu sporazuma u upravlja obnovom zemlje", podsjeća taz.

Dayton je stvorio "nepokretan ustav" za BiH

List u svezi s tim piše da bi vojni dio Daytonskog sporazuma mogao biti uzor za djelovanje u Siriji: "Kad oružje utihne međunarodne trupe bi mogle ući u zemlju i demobilizirati vojske. S obzirom na, u usporedbi s BiH, još kompleksniju konstelaciju u Siriji to sada, doduše, zvuči iluzorno, ali je to tako bilo i za vrijeme rata u BiH. Tko je 1994. godine još mogao zamisliti da bi se rat mogao okončati već naredne godine? Uspostava jedne međunarodne organizacije koja bi nadzirala mirovni sporazum bi mogla biti od pomoći i u Siriji. Ali upravo s civilnom primjenom Daytonskog sporazuma su u Bosni i Hercegovini napravljene velike greške koje ni u kojem slučaju ne bi trebalo ponoviti. Tako su izbori u BiH prerano organizirani. Upozoravajući glasovi poput onog tadašnjeg UN-ovog specijalnog izaslanika Christiana Schwarz-Schillinga su ignorirani od strane Sjedinjenih Američkih Država zato što je predsjednik Bill Clinton vojni angažman SAD-a htio opravdati etabliranjem 'demokracije' u BiH. Schwarz-Schilling je tražio da se, kao što je to bio slučaj u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata, pričeka nekoliko godina s izborima, dok se ne razviju nove političke snage i stranke. A kad se tijekom sastanka G20 u turskom gradu Antalya u tamo postavljenom 'planu za Siriju' opet traže brzi izbori, čini se primjetnim rukopis Washingtona."

Taz se dalje osvrće na dodatne "greške" Daytonskog sporazuma ističući da je njime stvoren "nepokretan ustav koji djeluje poput luđačke košulje". List također piše da je Daytonski sporazum "cementirao teritorijalna područja vlasti za nacionalističke snage koje su vodile rat, a koja do danas važe. I više od toga, u toj novoj strukturi su priznati rezultati etničkih čišćenja koja su pokidala jedno multinacionalno i multireligijsko društvo koje je stoljećima raslo. No, najteže od svega je što ustav te zemlje ne raspolaže mehanizmom za vlastitu reformu. Bosna i Hercegovina sama po sebi ne može promijeniti ustav. Vladajuće 'klape' to i ne žele. Status quo je njima dobar. I 20 godina nakon Daytona međunarodne vlasti ne žele ništa mijenjati po pitanju ustava. Takozvana stabilnost se više cijeni nego demokratski razvoj zemlje. Međunarodna zajednica je sa svojim do danas postojećim institucijama poput OHR-a, predstavništva OESS-a i ureda EU-a čak pomogla da na etnički-religijskom temelju razdvoji narode u BiH. Lekcija iz Bosne i Hercegovine glasi: jedan novi ustav za Siriju mora biti sposoban za reformiranje samog sebe. Za uspostavu slobodnih medija i novih stranaka je potrebno vremena. Jedna prijelazna vlada s međunarodnim sudioništvom koja bi stvorila uvjete za uspostavu javne uprave i demokratizaciju zemlje bi bio barem u Bosni i Hercegovini bolji model."

Strah da bi Njemačka mogla vraćati izbjeglice

Izbjeglička kriza je u Europi, a pogotovo problemi s kojima se s tim u svezi bore zemlje Zapadnog Balkana, i dalje jedna od najaktualnijih tema u medijima. Thüringer Allgemeine se tako osvrće na sastanak visokih dužnosnika ministarstava unutarnjih poslova Slovenije, Srbije, Makedonije i Grčke u slovenskom gradu Brdo pri Kranju, na kojemu je dogovoreno prigušivanje izbjegličkog vala u i kroz te zemlje. Ovaj list dalje pište da su se pogođene zemlje dogovorile i da će jače surađivati, razmjenjivati podatke i stvoriti više mogućnosti za smještaj izbjeglica uzduž tzv. "Balkanske rute". "Sastanak dužnosnika ministarstava unutarnjih poslova je uslijedio zbog očekivanja da bi Njemačka i druge zapadne zemlje mogle zaustaviti priljev izbjeglica. Tranzitne zemlje strahuju da u tom slučaju neće moći izaći na kraj sa zastojem izbjegličke struje koji bi tako nastao", piše Thüringer Allgemeine.

O tome piše i austrijski Der Standard ističući da je Hrvatska u međuvremenu reagirala na najave Njemačke o eventualnom ponovnom primjenjivanju "Dublinskih propisa". "To bi značilo da bi Njemačka izbjeglice mogla slati nazad u Austriju, Austrija u Sloveniju i Slovenija u Hrvatsku. Hrvatska bi time bila posljednja EU zemlja u tom nizu koja bi morala preuzeti odgovornost. Jer, u Grčku se izbjeglice ne mogu poslati nazad zbog odluke EU suda", pojašnjava Der Standard i dodaje da zbog toga ministar unutarnjih poslova Hrvatske Ranko Ostojić traži brzi sastanak ministara unutarnjih poslova EU. Der Standard dodaje da većina srednjoeuropskih i jugoistočnoeuropskih država, baš kao i austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz, traže da se grčka granica ponovno osigura i bude kontrolirana.