Dejtonski sporazum – model za Libiju?

„Svi napolje! I to pod hitno!“ Apel britanskog Ministarstva spoljnih poslova upućen krajem januara državljanima Velike Britanije u Libiji, nije ostavio mjesta sumnji: Vlada u Londonu bezbjednosnu situaciju u Libiji smatra više nego eksplozivnom. Povod za apel bio je prošlonedjeljni napad na hotel „Korintija“ u Tripoliju. U atentatu je ubijeno devetoro ljudi, od toga petoro britanskih državljana.

Odgovornost za napad preuzela je „Islamska država“ (IS). Pored te teroističke organizacije, britansko Ministarstvo spoljnih poslova smatra veoma opasanim i grupe kao što su „Ansar al šarija“ i u odgovarajućem saopštenju upozorava da su „novi napadi na strance vjerovatni“. Građani zapadnih zemalja mogli bi da budu kidnapovani, da se nađu u sred iznenadne razmjene vatre ili da budu žrtve bombaškog napada.

I Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke upozorava da se putovanja u Libiju izbjegavaju.

Teror i nad građanima arapskih država

Ali, teror ne pogađa samo građane zapadnih država. Početkom januara, kidnapovani su hrišćanski gastarbajteri iz Egipta, a nekoliko dana kasnije hrišćanski Kopti iz lučkog grada Sirte. Njihova sudbina za sada je nepoznata.

Još uvijek se ne zna ni sudbina dva novinara iz Tunisa, Sofiane Kurabi i Nadir Četari, koji su početkom septembra 2014. nestali u libijskoj provinciji Adždabija. Početkom januara, na džihadističkom sajtu bilo je objavljeno da su novinari ubijeni. Vijest je u Tunisu izazvala veliko ogorčenje. U nekoliko gradova građani su spontano izašli na ulice, na nijemi protest. Nekoliko dana kasnije, Ministarstvo spoljnih poslova Tunisa saopštilo je da ima nove informacije o tome gdje se nalaze dva zatvorenika – što znači da su još uvijek živi.

Libijci su dijelom simpatizeri IS

„Islamska država“ koristi haotično stanje u Libiji. Rivalske vlade mjesecima se bore za vlast u zemlji. Hasni Abidi iz jednog trusta mozgova u Ženevi, kaže da IS to posebno koristi u jugoistočnoj Libiji gdje neki regioni više nisu pod kontrolom lokalnih vlasti. „Pored toga, dio građana Tripolija, Bengazija i drugih gradova, gaji simpatije prema IS.“

Libija se smatra zemljom u kojoj „Islamska država“, poslije Sirije i Iraka, bilježi najveće uspjehe. Možda je to tako zbog strategije te grupe koja se fundamentalno razlikuje od „Al Kaide“, smatra ekspert za Bliski Istok Danijel Biman koji predaje na Univerzitetu Džordžtaun. „Al Kaida“ funkcioniše nešto kao franšiza: ona lokalne grupe podržava finansijski, logistički i obukom. Zauzvrat, novi partneri se obavezuju da sprovode atentate za „Al Kaidu“, i to po mogućstvu u inostranstvu. Na taj način, zapadne zemlje treba prisiljavati da se odreknu saradnje sa nelegitimnim arapskim vladarima – računa „Al Kaida“. Međutim, ta grupa često je morala da konstatuje da novi partner ima druge interese. Zbog toga njihova strategija nije uvijek bila uspešna.

Međutim „Islamska država“ se povezuje sa organizacijama koje prije svega djeluju u sopstvenoj domovini, a manje u inostranstvu. Njen krajnji cilj, zbacivanje vlade, ne bi trebalo da se postigne uz pomoć inostranstva, već tako što ćelija na terenu potisne lokalne vlasti. „Ostani i proširi se“ (Bakiia va tatamaddad) – glasi princip po kojem je IS osvojila velike dijelove Iraka i Sirije. Kroz rad pojedinih grupa, IS se širi u raznim dijelovima arapskog svijeta, bez nekog plana. Jednoga dana, te grupe bi trebalo da se povežu sa centrom.

Otvorene granice i strani borci

Libija pruža dobre geostrateške uslove za takav pristup. „Libija ima otvorene granice na jugu, u pravcu Sahela, i na Zapadu, prema Egiptu“, kaže Hasni Abidi. „Tako, iz odgovarajućih zemalja, borci stižu u Libiju.“

Oni pomažu da se ojača i proširi prisustvo „Islamske države“ u Libiji. Napadi i otmice proteklih nedjelja pokazuju da je grupa prisutna u svim većim gradovima u zemlji. Štaviše, IS već neko vrijeme privlači sve više pristalica „Ansar al Šarije“, bliske „Al Kaidi“. Nije isključeno da će uskoro u potpunosti apsorbovati tu grupu – baš kao što je to bio slučaj sa „Al-Nusra Frontom“ u Siriji.

„Islamska država“ takođe vodi neku vrstu simboličke politike u libijskim gradovima: ima patrole koje sprovode šerijatski – kompatibilan način života stanovnika. U to spada odlučna akcija protiv prodaje duvana. Osim toga, trgovci ne smiju da rade svoj posao tokom molitvi. Dio stanovništva voli te propise, ali su prije svega strani borci ti koji pomaže da se oni sprovode.

Prijeteći kolaps države

„Da biste zaustavili IS, potrebna je odlučna vojna akcija“, kaže Hasni Abidi. Pored toga, mora se izvršiti pritisak: Abidi predlaže sporazum sličan Dejtonskom koji je sklopljen 1995. kada su se politički predstavnici Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, poslije tri nedjelje pregovora, dogovorili o političkoj strukturi i podjeli moći. Takav sporazum, smatra Abidi, mogao bi da bude model za Libiju. „Ako se ne dogovore, Libije više neće biti.