Dekodiranje Kine: Na putu ka velikoj vojnoj sili na Pacifiku

Kada je riječ o otoku Tajvanu strahuje se da bi mogao izbiti rat. Narodna Republika Kina želi ponovno ujedinjenje sa Tajvanom, kojeg ona smatra otcijepljenom pokrajinom, u služaju nužde i oružjem. U svom godišnjem izvještaju u Narodnom kongresu, kineski premijer Li Qiang ponovno je potvrdio čvrstu volju Pekinga da "odlučno napreduje u cilju ponovnog ujedinjenja Kine". Ovo je, rekao je, dio vladine "opće strategije". Sama izjava nije nova. Međutim, riječ "mirno" nedostajala je ispred "ponovnog ujedinjenja", koje je još uvijek bilo uključeno u formulacije iz prethodnih godina.

Prema Pekingu, potencijalna prijetnja leži u činjenici da Republika Kina, kako se službeno naziva Tajvan, dobije sigurnosne garancije od SAD-a. Pet američkih nosača aviona trenutno se nalazi u Pacifiku, javljaju američki mediji. Političari u Kini nedavno su rado govorili o "miru i sigurnosti s obje strane rijeke". Mnogi stručnjaci postupno postaju uvjereni da više nije riječ samo o Tajvanskom moreuzu, već o širem području. 

Kako bi doista mogao imati kontrolu u vodama koje prisvaja, Peking značajno osnažuje svoju trenutno oslabljenu mornaricu. Najjužnija tačka u Južnom kineskom moru udaljena je oko 2000 kilometara od kopna. Peking želi još više proširiti svoj radijus djelovanja – svojim nosačima aviona.

Dva u funkciji, još dva u izgradnji

Dva nosača aviona trenutno su u službi kineske mornarice. Prvi - "Liaoning" (broj trupa 16), nazvan po sjeveroistočnoj pokrajini u kojoj je ratni brod rekonstruiran - Kina je kupila 1998. od Ukrajine preko posrednika iz Macaua za 20 milijuna dolara. Biznismen je isprva tvrdio da želi izgraditi plutajući hotel i kasino. Godine 2012. "Liaoning" je predan mornarici nakon što je rekontruiran u nosač aviona.

Drugi - "Shandong" (broj trupa 17) - također je dobio ime po kineskoj pokrajini. Brod je domaća kopija "Liaoninga" s manjim izmjenama i uglavnom krstari Južnokineskim morem od 2019.

"Fujian" (broj trupa 18) trenutno je još u brodogradilištu u Šangaju. Kao i dva prethodnika, ima konvencionalni pogon. Očekuje se da će ovaj nosač ući u upotrebu 2025. godine. 

Špekulira se da je, osim "Fujiana", u izgradnji je i četvrti nosač aviona. "Nisam upoznat s bilo kakvim tehničkim poteškoćama s četvrtim nosačem aviona", neizravno je potvrdio glasine admiral Yuan Huazhi novinaru iz Hong Konga na marginama Narodnog kongresa. Najviši politički oficir kineske mornarice na pitanje hoće li nosač već biti opremljen nuklearnim pogonom je odgovorio je nejasno: "Obavijestiti ćemo javnost u dogledno vrijeme". Međutim, pretpostavljeni identifikacijski broj broda 19 ostaje nespomenut u službenim medijima.

Još dva nosača aviona na nuklearni pogon?

Prije početka Narodnog kongresa, mediji u Hong Kongu i Tajvanu jednoglasno su izvijestili da su još dva nosača aviona na nuklearni pogon s brojevima trupa 20 i 21 položena - u isto vrijeme u dva brodogradilišta. Svaki, kako saznaju mediji, ima dva reaktora s tekućim torijevim fluoridom koji generiraju energiju nuklearnom fisijom.

"Kina želi jasno pokazati svoje snažne ambicije da odbrani svoje vode modernom mornaricom", kaže Wang Feng, izdravač lista na kineskom jeziku China Times u Taipeiju, glavnom gradu Tajvana. Ovo je, kako kaže, učinkovita taktika odvraćanja nakon niza smrtonosnih pomorskih incidenata sa susjednim zemljama.

Admiral Yuan ostaje pri tome na službenom kursu: "Mi gradimo nosače aviona ne da bismo se uspoređivali sa SAD-om, a pogotovo ne da bismo vodili ratove sa SAD-om. Želimo ih koristiti za okdbranu našeg suvereniteta i teritorijalnog integriteta."

Za razliku od nekih zapadnih demokracija, mjesto u kineskom parlamentu, Nacionalnom narodnom kongresu, nije vruća, već udobna stolica. Ovdje se ne postavljaju kritična pitanja. Vladin kurs i cijeli državni vrh pljeskom i klicanjem dobija podršku gotovo 3000 poslanika. I ovdje, u Velikoj dvorani naroda, jasno se pokazuje snažna ambicija Kine da postane regionalna vojna supersila. 

Porast izdvajanja za vojsku

U 2024. kineska apsolutna vojna potrošnja će biti povećana za 7,2 posto; u usporedbi s prethodnom godinom što je izraćeno u eurima 215,5 milijardi eura. A ako gospodarstvo u tekućoj godini ostvari rast od pet posto, stavka naoružanja u proračunu će iznositi 1,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Prema Stockholmskom institutu za mir SIPRI, Kina je druga u svijetu po izdvajanjima za odbranu, odmah iza SAD-a.

Prije svega mornarica biva znatno proširena. Od kraja Drugog svjetskog rata vojne tehnologije su se drastično promijenile, kaže Charles Martin-Shields iz Njemačkog razvojnog instituta. S nosačima aviona na nuklearni pogon, "moderna mornarica više ne treba lance otoka kao baze za punjenje gorivom za kontrolu golemog Pacifika".

Jedan od razloga povećanja vojnih napetosti, vjeruju stručnjaci, jest to što će prema Kini kritični William Lai Ching-te preuzeti predsjedničku dužnost u Taipeiju u maju. “U principu, ni Kina ni SAD nisu zainteresirane za vojni sukob”, kaže Hanna Gers iz Njemačkog društva za vanjske odnose. "Osobno mislim da su ekonomske blokade vjerojatnije. Ali isto tako znam da se ovdje raspravlja o svim mogućim scenarijima", kaže Gers.

Kineski nosači aviona još uvijek krstare u svojim vodama. Ali admiral Yuan već naznačuje da bi kineska mornarica uskoro mogla krenuti prema udaljenim odredištima. "Za to su izgrađeni nosači aviona", kaže on.

Mogući test bi bila kriza na Bliskom istoku. Otkako je Huti milicija u Jemenu napala civilne brodove u Crvenom moru, plovidba komercijalnih brodova tamo je ograničena. "Trgovački putevi Crvenog mora strateški su važni za opskrbu Kine energijom", kaže Wang. Međutim, on kaže, da Narodnooslobodilačka vojska Kine još nije u stanju izvoditi odbrambene operacije za pomorsku sigurnost. Još jedan argument za naoružavanje mornarice: "Riječ je u konačnici o državnoj sigurnosti", kaže Wang. 

"Dekodiranje Kine" je serijal DW-a koji kritički klasificira kineska stajališta i argumente o aktualnim međunarodnim pitanjima iz njemačke i europske perspektive.