Desničari traže „saradnike za lov“

Da li ste „lovac sa napadačkim kvalitetima"? Oni koji to jesu, mogli su da se prijave za mjesto naučnog saradnika u njemačkom Bundestagu. Ali samo u kancelariju poslanika stranke Altarnative za Njemačku (AfD) Renea Špringera, koji takvim provokativnim načinom traži pojačanje za svoj tim.

Poslanik najjače opozicione stranke traži „angažovanog saradnika/cu za lov – puno radno vrijeme". U vrhu oglasa je njemački grb – crni orao. Oglas je objavljen i na zvaničnim kanalima, kao što je portal bund.de, koji se finansira poreskim novcem.

Osoba koja se traži treba da ispunjava određene kriterije, naročito je važna motivacija. U tekstu stoji: „Gorite od želje da Saveznu vladu gonite neugodnim pitanjima i da je sadržajno porazite u oblasti radne i socijalne politike?"

Lovačku retoriku prvi je pokrenuo šef poslaničkog kluba AfD Aleksander Gauland koji je nakon uspjeha Alternative za Njemačku i slabijeg izbornog rezultata koje su ostvarili CDU i SPD na izborima za Bundestag 2017. godine, poručio: „Lovićemo vas!"

Bundestag nije mjesto za „lov"

Nevladina organizacija AbgeordnetenWatch – koja rad poslanika nastoji da učini transparentnim – kritikuje takvu retoriku. „Iako je posao opozicije da kritikuje vladu, takav izbor riječi je potpuno neprimjeren", kaže Roman Ebener iz ove organizacije. „Poslanici Bundestaga i njihove saradnice i saradnici bi trebalo da traže konstruktivno političko sučeljavanje, a ne da organizuju lov."

Rene Špringer, poslanik AfD i budući šef saradnika koji se traži, to naravno vidi drugačije. U razgovoru za DW kaže da je „takva retorika potrebna kako bi se stavilo do znanja da za nas ovdje to nije nikakva politička zabava, već da smo krajnje ozbiljni".

Uostalom, kaže, traži osobu sa određenim karakternim osobinama. „Napadački kvaliteti" su neophodni s obzirom na kompleksnost radnog i socijalnog zakonodavstva, smatra Špringer. „Ja sam borac i očekujem da to budu i moji saradnici."

Diplomirani politikolog neko vrijeme je vojnički bio angažovan u Afganistanu. U bivšem političkom životu je bio član SPD, prije nego što je postao lični referent šefa poslaničkog kluba AfD Aleksandera Gaulanda, a sada i sam poslanik.

Saradnik ekstremista?

Reakcije iz sekretarijata Bundestaga su gotovo bez emocija: „Radni odnosi između članova Bundestaga i njihovih saradnika imaju privatno-pravni karakter i isključivo su ograničeni na jedan izborni period." Drugim riječima, član Bundestaga Špringer u svoj tim može da dovede koga on hoće.

Ali upravo zbog te slobode u vezi sa izborom saradnika Špringer je već bio na udaru kritika. Kao studentskog saradnika angažovao je Žan-Paskala Homa, kojem se prebacuje članstvo u ekstremno desničarskom „Identitarnom pokretu".

Služba za zaštitu ustavnog poretka – njemačka tajna služba – unazad dvije godine prati aktivnosti tog pokreta i njegove akcije, među kojima je nelegalno zauzimanje Brandenburške kapije ili svojevrsni juriš na Ministarstvo pravde. Novinar javnog radija RBB Olaf Zundermajer je prošlog ljeta Homa opisao kao jednog od „najaktivnijih identitaraca uopšte".

Što je posebno zanimljivo: AfD je u junu 2016. godine zvanično saopštila da saradnje sa savezom mladih ekstremnih desničara neće i ne smije biti.

„Niko ne treba da me se boji"

Kritike protiv studenta koji je pomagao u Špringerovoj kancelariji  pola radnog vremena su apsurdne, kaže poslanik. „Razgovarajte sa njim i on će vam reći da saradnje sa Identitarnim pokretom nije bilo."

Na upit DW Žan-Paskal Hom, koji je i član Glavnog odbora omladine AfD u Brandenburgu, odgovorio je: „Nisam član Identitarnog pokreta, zato što smatram da je AfD važniji stub i predvodnik našeg pokreta za promjene." Zato se, uporno tvrdi, nije priključio ni jednoj akciji „Identitarnog pokreta".

Sadržinski pak ne želi da se ograđuje. „U mojim očima, Identitarni pokret vanparlamentarnim akcijama radi ono što AfD u parlamentu zahtijeva." Hom to poredi sa podjelom posla između aktivista za zaštitu životne sredine iz organizacije „Greenpeace" i poslanika stranke Zelenih u Bundestagu.

Poslanička grupa AfD u parlamentu pokrajine Brandenburg na ovo je gledala sasvim drugačije i nakon jednog izgreda na fudbalskom stadionu sa Homom je prekinula saradnju. U aprilu prošle godine Hom je viđen na tribinama zajedno sa vođom berlinske Identitarne grupe Robertom Timom. Mnogi navijači Kotbusa na stadionu su tada salutirali poput nacista i uzvikivali antisemitske parole. U pojedinim izvještajima Homa su optuživali da je takođe skandirao i time počinio krivično djelo.

On to uporno demantuje. „Nisam to učinio: na video snimku se vidi da sa mojim ocem i Robertom Timom stojim sa strane, pored porodica, pored potpuno normalnih ljudi, pijemo pivo i gledamo fudbalsku utakmicu." Niko ne treba da ga se boji, poručuje.

Zato Špringer smatra da su optužbe medija protiv njegovog saradnika „odvratna hajka". Sa druge strane, kaže da je hajka na saveznu vladu, za koju se on zalaže, potrebna. Ostaje otvoreno da li bi oglas – „saradnik za lov koji ima napadačke kvalitete" – mogao da uplaši potencijalne kandidatkinje i kandidate. On aludira na ulogu jazavičara tokom lova. Uloga sa kojom ne može svako poistovijetiti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android