Diskriminatorske odredbe Ustava BiH

BiH mora da ukloni etničku diskriminaciju usmjerenu protiv nacionalnih manjina iz svog Ustava, zakona i javnih institucija, navodi se u posljednjem izvještaju međunarodne organizacije Human rights watch (HRW). Pod naslovom „Građani drugog reda“, eksperti za pitanja ljudskih prava na Balkanu navode da u BiH, kada su u pitanju nacionalne manjine,  postoji „direktna diskriminacija“, zasnovana na samom Ustavu zemlje, koja se reflektuje kako na nacionalnom, tako i na entitetskim nivoima: „Situacija je takva da postoje tri konstitutivna naroda u BiH, a ako ne pripadate ni jednom od njih, automatski ste isključeni iz učešća u političkom životu. Ne možete da se kandidujete za predsjedništvo, nacionalni parlament“, navodi u razgovoru za Deutsche Welle, Lydia Gall, analitičarka za Evropu i Centralnu Aziju u HRW.

Građani drugog reda

U izvještaju koji se posebno fokusira na situaciju romske populacije u BiH, kaže se da iako su Romi u cijeloj Evropi suočeni sa ozbiljnim problemima u oblasti ljudskih prava, ono što upravo BiH čini da „iskače“, jesu direktno diskriminatorski propisi u Ustavu, koji se dalje odražavaju i jačaju kroz indirektnu diskriminaciju u mnogim oblastima svakodnevnog života, kao što su stanovanje, obrazovanja, zdravstvena zaštita.

Zato pored ukidanja etnički diskriminatorskih odredbi iz Ustava, u HRW navode još dve ključne preporuke za vlasti u BiH: „Zdravstveno osiguranje je povezano sa poslom, što isključuje mnoge Rome (malo ih je zaposleno, a tek nekolicina prijavljena u uredima  za nezaposlene), tako da preporučujemo promjenu legislative kako bi svi, bez obzira na zaposlenje ili etničku pripadnost, imali pristup osiguranju. U slučaju stanovanja, mnogi Romi u BIH žive u 'neformalnim naseljima'“, bez infrastrukture i uz stalnu prijetnju da budu nasilno izbačeni bez obezbijeđene alternativne lokacije za preseljenje“, objašnjava Gall u razgovoru za DW.

Puno obećanja, malo urađenog 

U HRW navode da je u BiH bilo „obećanja sa visokih mjesta“ u cilju rješavanja problema Roma, ali da je malo urađeno u praksi. Tu se podsjeća i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić- Finci, koja još nije primjenjena u BiH,  i poručuje se da u modernoj evropskoj zemlji nema mjesta za političku diskriminaciju manjina, te da je krajnje vrijeme za reforme u BiH: „Ukoliko se ne usklade sa standardima Savjeta Evrope, neće se kvalifikovati ni za članstvo u EU. EU mora da izvrši pritisak na BiH da što je prije moguće primjeni ovu odluku i ispuni evropske standarde u oblasti ljudskih prava“, zaključuje Gall.

I najviši evropski zvaničnici poručuju da je za sljedeći korak BiH na putu evrointegracija neophodno da zemlja preduzme napore u cilju usklađivanja svog Ustava sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.

Autorka: Marina Maksimović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić