Do kada strane sudije ostaju u BiH?

Odluka visokog predstavnika da produži mandat stranim sudijama i tužiocima u Sudu BiH izaziva različite reakcije u BiH. Mišljenja stručnjaka o nametnutim odlukama ali i i stanju u pravosuđu, takođe su različita u zavisnosti iz kojeg entiteta dolaze. Profesor Ustavnog prava iz Banjaluke Petar Kunić kaže da je „pravosuđe u BiH katastrofalno“ jer je izabran loš model reforme pravosuđa u BiH kojeg ostale institucije u BiH prosto ne mogu da prate. Kunić kaže da model koji je preuzela BiH ne može isto da funkcioniše u svim zemljama: „ Ne možete smokvu iz Dalmacije presaditi u Banjaluci i očekivati da ona da plod. Tako je ista stvar i sa pravosuđem. Ne može Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) da funkcioniše u našim okolnostima jer materijalna situacija je drugačija nego recimo u Švedskoj ili nekim zemljama koje su preuzele taj model i drugo, svijest. Nismo mi u toj razvojnoj fazi da možemo prihvatiti taj model.“

„Srpski političari rade na opstrukciji pravosuđa i zbog toga su stranci potrebni“

Bivši Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, na kraju svog mandata u BiH donio je Odluku o donošenju Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu na nivou BiH. Srpski političari nikada u cjelosti nisu prihvatili reformu na način na koji je sprovedena. Profesor Ustavnog prava iz Sarajeva Omer Ibrahimagić kaže da upravo srpski političari cijelo vrijeme rade na opstrukciji bh. pravosuđa što mora prestati. Ukoliko bi bilo političke saglasnosti svih u BiH Ibrahimagić smatra da strane sudije i tužioci ne bi bili ni potrebni: „Ja podržavam ovaj Inckov (visoki predstavnik Valentin Incko op.a.) prijedlog . Smatram da je on ustvari iznuđen iz prostog razloga što država ne funkcionira a neko unutar države neće da ona funkcionira. Mi imamo sudije i za ratne zločine i za kriminal ali nama ne funkcioniše parlament i vlada BiH. O tome se radi.“

Sedam godina nakon reforme pravosuđa...

Stručnjak za međunarodno pravo Miroslav Mikeš kaže da je pitanje da li su bh. sudije i tužioci sposobni za preuzimanje cijelog pravnog sistema samo po sebi degradirajuće i ponižavajuće. Ipak ističe da međunarodna zajednica ima različite aršine po ovom pitanju: „Poznato je da je reformu pravosuđa proveo direktno OHR u čijem sastavu je bila nezavisna komisija za pravosuđe. I sedam godina nakon sprovedene reforme govoriti da ne postoji dovoljan broj sudija i tužilaca koji bi mogli da participitraju u Sudu BiH je zaista lišeno svakog smisla.“

Izvršni direktor Transparency Internacional-a Srđan Blagovčanin smatra da je pravosuđe BiH u katastrofalnom stanju te da su stranci još potrebni. Njihov odlazak smatra Blagovčanin bio poguban za dalju borbu protiv korupcije i kriminala u BiH te bi zadao ozbiljan udarac vladavini prava: „Nadležne institucije nisu uradile ništa kako bi se odlaskom stranih sudija i tužilaca popunile te rupe koje će nastati, odnosno kako bi se zaposlili domaći tužioci i kako bi se obezbjedila dodatna sredstva za njihovo finansiranje jer znamo da rad međunarodnih sudija finansiraju zemlje iz kojih dolaze.“

Mnogi u BiH još smatraju da reforma pravosuđa nije završena u BiH i da je potrebno ili ponovo sprovesti potpunu reformu za koju će ovaj put biti sve političke opcije u zemlji ili s druge strane u hodu mijenjati i prilagođavati sistem uslovima u kojima se nalazi BiH. S obzirom na političku situaciju u zemlji ovaj drugi model izvjesnije je rješenje sa Bh. pravosuđe.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. urednik: Jasmina Rose