Dodik s Lukašenkom i Putinom

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Milorad Dodik, ponovo je privukao pažnju javnosti posjetom Minsku, gdje se susreo s predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Ta posjeta i najava susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom baca svjetlo na ekonomske teškoće RS-a i šire geopolitičke trendove na Balkanu.

Većina drugih zvaničnika iz BiH ovih je dana boravila u Minhenu, na sigurnosnoj konferenciji, gdje su potvrdili opredijeljenost euroatlantskom putu BiH. Iako je Balkan bio „u drugom planu", zapadne zvaničnike radovala je vijest o napretku BiH u vezi sa usvajanjem evropskih zakona. To je u izjavi za BH radio 1 potvrdio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Međusobno razumijevanje „lidera pod sankcijama"

Dodik je, međutim, odabrao da ide u Bjelorusiju. Mediji u RS-u prenijeli su da je Lukašenko podržao „dosljednu i hrabru politiku predsjednika RS-a, posebno što čvrsto zastupa interese pravoslavaca u BiH i regionu". „Nikada nećemo zaboraviti da je Lukašenko bio u Beogradu 1999. godine kada je naš narod bombardovan", napisao je Dodik na društvenim mrežama.

Kao lider zemlje koja je „izložena pritiscima i sankcijama", Lukašenko „razumije poziciju RS-a i njenih političkih predstavnika koji trpe pritiske kolektivnog Zapada", prenose mediji bliski Dodiku. Najavljena je i privredna saradnja RS-a i Bjelorusije, ali bez dodatnih informacija.

Krize i nemogućnost zaduženja

Mnogi analitičari i zapadni čelnici, posebno iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i više članica Evropske unije (EU), Dodika označavaju kao glavnog krivca za političku krizu u BiH, zbog čega je pod sankcijama. Predsjednik RS-a zato okreće leđa Zapadu i usmjerava se prema Istoku, dok u okviru EU među euroskepticima i desničarima nastoji pronaći saveznike, ali i alternativne izvore finansiranja za RS.

Mediji u BiH prenose da se RS u 2024. godini namjerava zadužiti u iznosu od oko milijardu konvertibilnih maraka, pa Dodik grčevito pokušava naći novac za nedostatan entitetski budžet. Novca nema dovoljno, a Dodik želi izbjeći krizu, kaže za DW direktor i glavni urednik portala Capital Siniša Vukelić.

Problemi sa budžetom

„Nedostajuća sredstva u budžetu RS-a iznose više stotina miliona maraka", kaže Vukelić. Međutim, čini se da je Dodiku teško pronaći partnere s obzirom na sankcije koje su na snazi, kako protiv njega tako i protiv zemalja kojima se okreće – Rusije i Bjelorusije. Vukelić tvrdi da se Dodik nije pohvalio konkretnim projektima sa Lukašenkom". Sagovornik DW-a kaže da je Dodiku „zatvoreno" i međunarodno tržište, jer bi se inače ponovo zadužio na nekoj od međunarodnih berzi, kao što je to činio ranije.

„Od međunarodnih finansijskih institucija kao što su Međunarodni monetarni fond, Evropska razvojna banka ili Svjetska banka Dodik ne može očekivati puno, jer je zvanično pod sankcijama, kao što je nezvanično pod sankcijama i RS koju on vodi", kaže Vukelić.

Podrška BiH uglavnom dolazila iz zapadnih zemalja

Ogromna većina konkretne finansijske podrške koja je do sada došla u BiH a time i RS, kroz donacije, projekte i podršku budžetima došla je iz Zapada – iz EU, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. „Do danas iz Rusije nismo dobili u budžet nijednu marku pomoći, niti jednu marku kredita RS nikada nije dobila od Rusije, dok se nekoliko upitnih ruskih investicija, uključujući naftnu industriju, pokazalo kao potpuni promašaj", kaže urednik portala Capital.

„Predsjednik RS-a je u zabludi jer misli da će mu proglašavanje najmoćnijih zapadnih država neprijateljima pomoći kod Putina i Lukašenka", zaključuje Vukelić.

Dodiku „još samo fali Kim Jong Un"

„Ta osovina Dodik-Lukašenko-Putin-Erdogan (predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan) ništa nije donijela RS-u", kaže za DW Svetlana Cenić, ekonomski ekspert i civilni aktivista. „Tom društvu još samo nedostaje lider Sjeverne Koreje Kim Jong Un, a trčeći Orbanu, Lukašenku i Putinu, Dodik samo pravi nesagledivu štetu privredi i građanima RS-a", upozorava Svetlana Cenić. 

Dodikova politika prilagođava se okolnostima na međunarodnom planu, s obzirom na sankcije i ograničenja koja dolaze iz Zapada. Njegova posjeta Bjelorusiji može se shvatiti kao pokušaj izgradnje alternativnih političkih veza, pored proširenja izvora finansiranja za RS. Međutim, pitanje je koliko će ovi potezi biti uspješni s obzirom na kompleksnu geopolitičku situaciju.

Dodikovim mentorima odgovaraju „zamrznuti konflikti"

Dodik je svjestan da u postojećem evropskom establišmentu nema sagovornika, ako se izuzme mađarski premijer Viktor Orban. Ali aktuelna Dodikova politika nije bez odjeka na Istoku. Novinar i politički analitičar Željko Bajić za DW kaže da Vladimiru Putinu i Aleksandru Lukašenku odgovara da usred Balkana imaju vatrenog pristalicu, okruženog trupama NATO-a i članicama EU.

„Politici Moskve od raspada Sovjetskog Saveza odgovara  održavanje takozvanih 'zamrznutih konflikata' i zašto bi se zvanična Moskva protivila postojanju još jedne, potencijalno opasne tačke kakav je Balkan", komentira Bajić najavljeni susret Dodik-Putin.

Brige Dodika i Lukašenka – nepoželjni na Zapadu

Sagovornik DW-a kaže da je RS-u potrebnija Moskva nego obrnuto. „Dodiku mnogo znači ako ga u Kremlju primi lično Vladimir Vladimirovič, što predsjedniku RS-a pred vlastitim građanima jača ego, ali je Putinu mnogo važniji odnos sa zemljama globalnog juga i strateškim partnerom Kinom", kaže Željko Bajić.

Kad je riječ o odnosu predsjednika RS-a s Lukašenkom, muče ih iste brige –  nepoželjni su na Zapadu. „Ali, za razliku od Putina koji može insistirati na evroazijskoj poziciji svoje zemlje, Dodiku i Lukašenku Evropa je preblizu da bi sebi mogli priuštiti luksuz građenja odnosa negdje drugdje", napominje Bajić.

Politički preobražaj predsjednika RS-a

„Osim što će propagandisti u Banjaluci i Minsku do mile volje moći jedni drugima jadikovati o nepravednosti 'surovog zapadnog svijeta', mala bi se korist iz te družbe mogla izvući", kaže naš sagovornik.

Dodikov preobražaj od perspektivnog ljevičara do desničara pod sankcijama traje skoro dvadeset godina. Njegova saradnja s liderima poput Viktora Orbana, ali i nedavni susret sa delegacijom AfD-a  (Alternative für Deutschland – Alternativa za Njemačku) u Banjaluci, sugeriraju da on računa i na eventualne promjene u EU kako bi ojačao svoju političku poziciju.

Sugestije evropskih desničara

„Nije desničarsko društvo u Evropi do sada imalo priliku da se bavi Balkanom i RS-om. Ali, ako ih se pažljivo sluša, postaje jasno da imaju stavove koji bi se Dodiku, ne samo mogli svidjeti, nego bi mogli postati dio njegovog retoričkog spektra", ističe Bajić.

On podsjeća da i desničari poput AfD-a sugerišu da bi zvanični Berlin trebao promjeniti kurs te razumjeti da je „ključ za rješavanje problema na Balkanu u Beogradu" ili da je visoki predstavnik za BiH nepotreban ili „nesposoban". „A to je muzika za uši Milorada Dodika", kaže Bajić.

Važni su predstojeći izbori

Dodik, također, igra na karte „nacionalnog suvereniteta", „samostalnosti RS-a" kao i na „povratak izvornom Daytonskom sporazumu", što bi značilo poništavanje ključnih reformi koje su poslijeratnu BiH koliko-toliko učinile funkcionalnom državom. I to  prema uputama Zapada. Takva BiH ne odgovara Miloradu Dodiku, što je i sam u više navrata potvrdio kritikujući „nametnute" državne zakone i institucije, ali ni njegovim mentorima na Istoku.

Sagovornik DW-a podsjeća da većina ekstremnih desničara u Evropi gradi svoje pozicije na „suverenizmu", odnosno smanjivanju uloge evropske birokratije u Briselu. Iako RS nije država a BiH nije EU, možda će evropski desničari imati više „sluha" za Dodikove zahtjeve? Željko Bajić kaže da treba sačekati evropske izbore u junu. A potom i američke u novembru.