Domet ukrajinske ofanzive u Kurskoj oblasti

Dan poslije iznenađujućeg početka ukrajinske ofanzive kod ruske Kurske oblastijoš uvijek mnogo toga nije jasno. Kijev ćuti, isto kao i početkom avgusta 2024, kada je Ukrajina prvi put vojno ušla u Kursku oblast. Rusko Ministarstvo odbrane je u ponedeljak (06.01.) saopštilo da su ruske snage spriječile „pokušaj prodora“ ukrajinskih snaga prema mjestu Baljšoje soldatskoje, koje se nalazi 80 kilometara jugoistočno od glavnog grada oblasti Kurska. Moskva tvrdi da su uništena četiri tenka, dva pješadijska borbena vozila, 16 oklopnih transportera i jedno vozilo za čišćenje mina. Ti podaci ne mogu da se nezaivsno provjere.

Prve vijesti o ukrajinskom prodoru u Kurskoj oblasti došle su u nedelju ujutro (05.01.). Ruski ratni blogeri su izvijestili o ukrajinskim „kolonama“ i objavili su snimak, očito načinjen dronom. Na njemu se vidi nekoliko ukrajinskih borbenih vozila na poljima i putevima pokrivenim snegom. Spomenuta je i upotreba zapadnih raketa. Ni to nije potvrđeno.

U ponedeljak nije bilo većeg uznemiravanja, ruski mediji javljaju o uspjesima, dok su ukrajinski mediji suzdržaniji. Svi čekaju rasplet događaja.

Prodor koji bi trebalo da impresionira Trampa 

Ukrajinski napad nije došao potpuno neočekivano. Nedeljama se govorkalo o tome. Austrijski vojni istoričar, pukovnik Markus Rajzner je u razgovoru za DW sredinom decembra predskazao ovakav scenario. Tada je rekao da će Ukrajina „pred samo Trampovo preuzimanje dužnosti“ pokušati da pokaže da je zapadna podrška Kijevu smislena. I upravo se sada to događa. 

Tramp je više puta najavio da želi da završirat u Ukrajiništo prije. Za vrijeme predizborne kampanje doveo je u pitanje dalju podršku Ukrajini. Ali šta Tramp tačno planira, znaće se tek poslije njegovog preuzimanja dužnosti 20. januara.

Prema Rajzneru je prerano da se govori o „stvarnoj ofanzivi“ Ukrajine kod Kusrka: „Naime, ofanziva bi značila da velike jedinice i rodovi vojske sprovode napad da bi na operativnom nivou postigli cilj. Ono što zapravo vidimo, jeste protivnapad, u kojem učestvuju maksimalno tri brigade ili njihovi dijelovi“.

Ukrajinski cilj još nije jasan. Moglo bi ih biti više. Rajzner kaže da su ukrajinske snage u Kurskoj oblasti od avgusta potpale pod snažan pritisak i izgubile su oko pola osvojenih područja. Područje koje trenutno kontrolišu iznosi 500 kvadratnik kilometara i izloženo je ruskim napadima sa tri strane. Ova ofanzivna dejstva prema Rajzneru mogla bi predstavljati „pokušaj da se probiju iz tog mjehura“.

Šašank Džoši, novinar britanskog magazina „The Economist" specijalizovan za vojna pitanja, navodi i moguće druge razloge: „Cilj bi mogao biti, da se ruske trupe nateraju u defanzivu, kako bi ih omeli u realizovanju njihove stalne ofanzive", kaže Džoši. Prema njemu analizu komplikuje činjenica da se trenutno odvija „poprilično značajna" ruska ofanziva u Kurskoj oblasti. Još jedan cilj bi mogao da bude da se dodatne teritorije priključe adutima za diplomatske pregovore. Ali britanski stručnjak kaže da bi ovo mogla biti i varka poslije koje bi Ukrajina mogla da udari na drugom mjestu.

Markus Rajzner vidi to na sličan način i očekuje nastavak priče: „Vjerujem da ćemo doživjeti još neka iznenađenja uoči 20. januara, Ako pogledate sjeveroistok Ukrajine, tamo front nije u punoj liniji obezbijeđen na ruskoj strani. Postoje neke teritorije koje su pogodne za ofanzivna dejstva, kako bi se uoči pregovora postigao maksimalan uspjeh“, kaže on.

Rajzner podsjeća da je američki šef diplomatije pod BajdenomEntoni Blinken prilikom nedavne posjete Seulu izjavio da su ukrajinske pozicije kod Kurska „važne“ jer bi imale ulogu u budućim pregovorima.    

Da li je ukrajinski prodor rizičan?

Isto kao i za avgustovsku ofanzivu, postavlja se pitanje da li se ova vojna operacija kod Kurska isplati. Naročito kada se zna da ukrajinske snage gube sve veće teritorije na istoku zemlje. Žestoke borbe se mjesecima vode oko Pokrovska na zapadu Donjecke oblasti. Stručnjaci smatraju da je ovaj ukrajinski ofanzivni potez doduše rizičan, ali da su političke prednosti značajne. Šašank Doši kaže: „Ako Rusija zauzme Pokrovsk, prodiraće na zapad. To je loše, ali to ne pravi nužno kvalitativnu razliku u odnosu snaga i u diplomatskim razgovorima“. On dodaje da bi zadržavanje dijelova ruske teritorije kod Kurska imalo „signifikatno značenje“ pa je to „sračunat rizik“.

Markus Rajzner naglašava da je za Ukrajinu važno da ne nestane iz medijskih izvještaja, naročito za vrijeme Trampovog preuzimanja dužnosti. On dodaje da je za Ukrajinu podrška Zapada izuzetno značajna. Zato je prema njemu ova vojna akcija za Ukrajinu važna, „iako je očajnička“, kako bi zadržala zapadnu podršku.

Ostaje da se vidi koliko od teritorije Kurske oblasti Ukrajina može da drži. I pre svega koliko dugo to može da radi. Rajzner je oprezan u procijeni. On kaže da su obe strane doduše „proređene, što se tiče njihovih jedinica“, ali ako Tramp ne izvrši pritisak u pravcu zamrzavanja mogla bi se opet razviti „dramatika rata iscrpljivanja“. Rusija bi onda mogla da koncentriše snage i da polako potisne ukrajinsku vojsku.

*ovaj tekst je prvobitno objavljen nanjemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu