Doseljenici bolje kvalificirani nego Nijemci

Rodno mjesto Šua Čena je udaljeno dvanaest sati vožnje autom od Šangaja. Da bi mu omogućila bolje obrazovanje, njegova obitelj je odlučila poslati ga rodbini, daleko od roditelja, kad mu je bilo šest godina. Tako je školu pohađao u Šangaju. S 19 godina Šuo se odlučio na još veći korak. Umjesto šangajskog nebodera odabrao je njemačku porajnsku idilu. Upisao je studij ekonomije u Wormsu. Danas taj u međuvremenu 35-godišnjak ima vodeću poziciju u jednom njemačkom strojograđevnom poduzeću. To je uspješna priča koja, po mišljenju stručnjaka, nije rijetka.

Upravo kineska elita dolazi u Njemačku kako bi ovdje studirala informatiku, ekonomiju, strojarstvo i slične discipline, kaže u razgovoru za Deutsche Welle Tobias Bausch, posrednik za kineske stručnjake u tvrtci Personalglobal. "To je pozitivan odabir ljudi koji imaju puno snage, energije i volje." Dok su dobrostojeća djeca političkih moćnika išla na skupa ugledna sveučilišta u Engleskoj ili SAD-u, talenti slabijih financijskih mogućnosti su dolazili na jeftin studij u Njemačkoj. Prema Bauschovim navodima u Njemačkoj živi između 20 i 30 tisuća studenata i akademičara sa završenim studijem iz Narodne Republike Kine. "Kod useljavanja Kina igra znatno veću ulogu nego što to većina ljudi uočava."

Raste broj visoko kvalificiranih doseljenika

I dalje u Njemačkoj vlada predodžba da su doseljenici lošije obrazovani, kaže istraživač tržišta rada Herbert Brücker. A zapravo je suprotno. Po nalogu Zaklade Bertelsmann on je izradio studiju o tomu i došao do podatka da 43 posto novih doseljenika između 15 i 65 godina starosti ima majstorsku, neku tehničku ili visokoškolsku diplomu. To je dvostruko više nego je bilo 2000. godine. Kod Nijemaca bez migracijske pozadine samo 26 posto stanovnika ima takav stupanj obrazovanja. Istovremeno je broj slabo kvalificiranih gotovo prepolovljen, pao je sa 40 na 25 posto.

Pored Kineza kao što je Čen, u Njemačku dolaze osobito ljudi iz novih članica EU-a iz srednje i istočne Europe. "Doseljavanje ima, naravno, puno veze s euro-krizom", kaže Brücker u razgovoru za DW. Zemlje u koje su migranti ranije išli poput Španjolske, Italije, Velike Britanije i Irske nisu više atraktivne zbog velike nezaposlenosti. Prema navodima Saveznoga statističkog ureda u Njemačku je prošle godine doselilo 369 tisuća ljudi više nego što je iz nje odselilo. To je najveći broj od 1995.

Birokratske prepreke

Broj doseljenika u Njemačku bi se mogao opet smanjiti s krajem euro-krize, procjenjuje član uprave Zaklade Bertelsmann Jörg Dräger. A Njemačkoj su i dalje potrebni dobro obrazovani doseljenici. "Imamo manjak stručnjaka, smanjuje se broj stanovnika i naši sustavi socijalnog osiguranja postaju nestabilni, ako sve manje mladih ljudi mora financirati sve više starijih ljudi", upozorava on. Zaklada se zato zalaže za novu politiku useljavanja. Visokokvalificirani i zanatski stručnjaci kakvi nedostaju Njemačkoj bi trebali dobivati takozvanu "crno-crveno-žutu kartu" (prema bojama njemačke zastave, op. ur.). Pritom bi trebalo uzeti u obzir kvalifikacije potencijalnog doseljenika i potrebe na njemačkom tržištu rada. Ta karta bi trebala jamčiti neograničenu dozvolu boravka i rada. I tako bi u Njemačku trebali biti dovedeni oni najsposobniji.

"Mi doista konkuriramo s SAD-om, Kanadom i Australijom", kaže stručnjak za tržište rada Brücker. I te zemlje upravljaju doseljavanjem uglavnom preko sustava bodova. "Nisu nam potrebne samo promjene zakonskih propisa koje idu u tom smjeru - tu je već nešto učinjeno posljednjih godina - nego istovremeno trebamo jasnu strategiju vrbovanja."

U to pripada priznavanje stranih diploma. Istina, već 2012. je u Njemačkoj na snagu stupio novi zakon o priznavanju diploma. Ali, još uvijek ima birokratskih prepreka. "Glavni je problem da su obrazovni sustavi u Europi potpuno različiti." Većina zemalja nema takozvani dualni sustav obrazovanja, kao što već odavno postoji u Njemačkoj i Austriji. Umjesto da se praktični dio zanata uči u poduzeću, mnogi zanatsko obrazovanje dobivaju samo u školi.

Profitira i zemlja podrijetla?

Ali, kako na kraj s time izlaze zemlje iz kojih dolaze stručnjaci? Već prije više godina su stručnjaci upozoravali na opasnost takozvanog odljeva mozgova, koji nanosi štetu gospodarstvima iseljeničkih zemalja. Stručnjak za tržište rada Brücker misli da i u tim zemljama nastaju pozitivni efekti. "Iseljavanjem se smanjuje nezaposlenost. Time za državu i nacionalno gospodarstvo nastaje dobitak jer se smanjuje opterećenje po glavi stanovnika", smatra Herbert Brücker.

Autori: Stephanie Höppner/Anto Janković

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić