Džihadisti, Muslimansko bratsvo i jaka država

Predsjednik Abdel Fatah al Sisi je odlučio. "Smrtna kazna izrečena, smrtna kazna izvršena. Doživotna robija izrečena, doživotna robija izvršena." Ovako je egipatski šef države ukratko prokomentarisao novi zakon koji je ove srijede (1.7.) predložila Vlada Egipta. Zakon bi trebalo da "bude osveta za naše mučenike", stoji u vladinom objašnjenju.

Takođe, zakon će predsjedniku dodatno ojačati moć u borbi protiv pogoršane bezbjednosne situacije. No, riječ je o drastičnim mjerama i kaznama: osobe koje pokušavaju da svrgnu režim ili da mijenjaju ustav, mogu da dobiju kaznu zatvora u trajanju od 10-25 godina. Takođe za one koji podržavaju terorističke organizacije zakon predviđa do 25 godina zatvora ili čak i smrtnu kaznu. Sa petogodišnjom zatvorskom kaznom mogu da računaju svi koji na društvenim mrežama podstiču na terorizam. No, pitanje koje se nameće i ostaje bez odgovora jeste šta egipatsko rukovodstvo podrazumijeva pod 'terorizmom'.

Čak i oni, koji predstavljaju rizik za nacionalnu bezbjednost, moraju da računaju sa visokim zatvorskim kaznama. Prema vladinom shvatanju tu spadaju i oni koji ometaju javni saobraćaj. A tu se, kako o tome na svom portalu izvještava Al Džazira, očigledno misli na demonstracije. Drugim riječima, vlada tako hoće da iskoristi zakon za obračun s demonstrantima.

Inicijativa za donošenje zakona događa se u posebno krvavoj sedmici. U ponedjeljak je u eksploziji auto-bombe ubijen egipatski državni tužilac, Hišam Barakat. Odgovornost za napad preuzela je grupa poznata pod imenom "Narodni ustanak". Egipatska vlada sumnja da grupa ima veze s Muslimanskim bratstvom iz čijih redova dolazi i, prije dvije godine u vojnom puču svrgnuti predsjednik, Muhamed Mursi. Državni tužilac Barakat je u posljednje vrijeme na hiljade pripadnika Muslimanskog bratstva izveo pred sud. Stotine njih, a među njima i Mursi, osuđeni su na smrtne kazne. Mediji više ne smiju da izvještavaju o istrazi u slučaju napada na Barakata. Jedino što je dozvoljeno jeste prenošenje zvaničnih saopštenja Državnog tužilaštva.

Teror i smrt na Sinaju

Isto tako je ove sedmice na Sinaju u napadima islamističkih terorista ubijeno oko 100 pripadnika egipatske vojske i snaga bezbjednosti. Sinajsko poluostrvo već godinama važi za oblast koju džihadisti koriste za povlačenje i pregrupisavanje. Grupa "Provincija Sinaj", nekadašnja "Ansar al Bajt al makdis" ("Podržavaoci Jerusalima") objavila je prošle jeseni da je povezana sa "Islamskom državom".

Ova, ali i druge grupe su se do sada ograničavale na to da pojedinačnim akcijama napadaju pripadnike vojske, međutim sada izgledaju odlučni u namjeri da protjeraju vojnike iz pojedinih oblasti u kojima oni žele da vladaju.

No, borba egipatske vojske se ne vodi samo protiv džihadista na Sinaju, već i protiv Muslimanskog bratstva u Kairu. Tako su njene jedinice u srijedu (1.7.) upale u jedan stan u glavnom egipatskom gradu u kojem su boravili članovi Bratstva i ubili njih 13. Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo kako je u stanu pronađeno oružje, gotovi novac u vrijednosti 5.300 dolara kao i dokumenta. Ova grupa je navodno planirala napade protiv vojske, policije, pravosudnih organa i medija. Muslimansko bratstvo je odbacilo optužbe. Istovremeno je upozorilo na "ozbiljne posljedice" i svoje članove pozvalo "da ustanu na pobunu".

Nejasna granica između Muslimanskog bratstva i džihadista

Internet magazin Al monitor, koji se bavi politikom na Bliskom istoku, piše kako je odnos Muslimanskog bratstva i džihadista nejasan. "Ne možete Muslimansko bratstvo dovojiti od 'Islamske države' (IS)", kazao je ovom magazinu jedan vjerski velikodostojnik na Sinaju, koji je želio ostati anoniman. "Što je žešća borba za vlast i nasilje, utoliko su mladi pripadnici Muslimanskog bratstva ekstremniji. I na kraju ih IS koristi za borbe na Sinaju." On strahuje da bi se ova situacija mogla preliti na čitav Egipat, "posebno ako se regrutuju nove ćelije s mladim članovima Muslimanskog bratstva lojalne 'Islamskoj državi'". A oni su žestoko bijesni na armiju s obzirom na način na koji postupa prema njima i njihovim vođama.

Oni koji stradaju zbog ovih sukoba su prije svih politički angažovani građani. Amnesti internešenal (AI) je početkom ove sedmice objavio dokument pod nazivom "Generacija u zatvoru" u kojoj dokumentuje 14 slučajeva, po njihovom mišljenju, proizvoljno uhapšenih građana. Njihov prestup je bio sljedeći: učestvovali su na demonstracijama protiv vlade. "Ukoliko se neumoljivo odnosi prema mladim aktivistiva, vlada tako uništava nadu u bolju budućnost čitavoj jednoj generaciji", kazao je Amnestijev ekspert za Bliski istok Hadž Sahraui. Do sličnog zaključka je došao i berlinski Think Tank "Fondacija za nauku i politiku".

"Zloupotreba državnog nasilja protiv civilnog društva"

Od vojnog puča u julu 2013. egipatski režim nije stavio jasne granice šta je dozvoljeno kada se radi o političkom aktivizmu. Konstantno sužavanje javnog prostora uvođenjem stalno novih predsjedničkih dekreta ukazuje na to da se crvena linija svakog trenutka može pomjeriti. Tu treba dodati i "zloupotrebu državne sile protiv predstavnika civilnog društva, u vidu mučenja ili otmica".

Na ovaj način egipatsdka vlada ulazi u rizičnu poliitčku igru. Ona je ubijeđena da će svoje protivnike savladati silom. No, nije isključeno da se dogodi upravo suprotno.