'Džulijan Asanž još uvijek postoji'

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž najavio je da će uskoro napustiti ambasadu Ekvadora u kojoj je prinudno proveo posljednje dvije godine u Londonu. Vestdojče cajtung komentariše: „Prosto je malo vjerovatno da će Asanž jednostavno išetati iz ambasade jer mu je britanska vlada garantovala bezbjednost. No, moguće je da je u međuvremenu postignut 'deal' svih pogođenih strana u 'slučaju Asanž', ili su pak njegovi advokati pronašli rupe u pravnom sistemu koje će mu omogućiti da otputuje za Ekvador. Takođe je moguće i to da je Džulijan Asanž nakon dvije godine prinudnog boravka u ambsadi Ekvadora u Lonodnu želio da još jednom od svog slučaja napravi temu za medije; a to mu je svakako pošlo za rukom“, piše list iz Diseldorfa.

"Nepredvidivi egoista"

Merkiše Odercajtung o ‚slučaju Asanž‘ piše na sličan način. „Svojim pojavljivanjem Asanž je samo podsjetio javnost da i on još uvijek postoji. Ali, upravo to može da bude i kontra efekat. Jer, u javnosti o hrabrom internet aktivisti već duže preovladava slika kao o nepredvidivom egoisti. Prije svega se u Velikoj Britaniji više uopšte ne diskutuje o tome da je Asanž možda u potpunosti nevin i da je svojim djelima doprinio društvu. Tamo su sada tema milioni, tačnije sedam miliona funti koliko je do sada koštala policijska akcija motrenja na njega a koju plaćaju poreski obveznici“, piše list iz Frankfurta na Odri.

Berliner cajtung naglašava da je moguće da će Asanž pred nekim od sudova u Sjedinjenim Državama zbog izdaje tajnih podataka biti osuđen na dugogodišnju robiju. "Ali, za razliku od njegovog informanta Meninga, koji mu je proslijedio dokumente o ratu u Iraku i Avganistanu, ili Edvarda Snoudena, koji je objelodanio špijuniranje koje sprovode američke i britanske tajne službe širom svijeta, Džulijan Asanž nije uradio ništa drugo nego što bi morao da uradi svaki drugi novinar – javnosti je objavio važne informacije koje je dobio od Bredlija Meninga. Ako on zbog toga bude optužen, onda će Sjedinjene Američke Države iz svog ustava morati da izbrišu član o slobodi štampe“, ubijeđen je komentator lista Berliner cajtung.

Turska traži objašnjenje

Njemačka štampa komentariše i navodno špijuniranje Turske od strane njemačke tajne službe BND. Turska traži objašnjenje od njemačke savezne vlade. Frankfurter rundšau o tome piše: „U slučaju Turske se ne radi o jednoj zemlji koja je NATO saveznica, već o zemlji koja na unutrašnjopolitičkom planu poprima formu autoritarne vladavine a u spoljnoj politici prijeti da počne da vrluda potpuno iracionalno. Jasno je da Njemačka želi da zna ponešto o zemlji koja je susjed Iraku i Siriji. I to je potpuno drugačije od masovnog špijuniranja koje sprovodi NSA ne obraćajući pažnju na ljudska prava. Samo, teško je povjerovati da je sve u skladu s pravom kada se radi o tajnim službama. Zbog toga je neophodna efikasna kontrola. A ako se parlamentu uskrate informacije onda je to skandal“, piše Frankfurter rundšau.

BND je navodno špijunirao i telefonske razgovore američke političarke, Hilari Klinton i Džona Kerija. Folskštime rezimira: „Sa otkrićima špijuniranja u pravcu Amerike sada se krug prijatelja može komotno preimenovati u ‚špijuniranje svake vrste‘. Iz ove neprijatne pat-pozicije između špijuna postoji samo jedan izlaz: da dođe do jedinstvenog stava i saradnje kada se radi o Njemačkoj i Sjedinjenim Državama. Njemačkoj od toga ne bi bilo ništa draže“, zaključuje Folksštime iz Magdeburga.