Zla sudbina diivovskog teretnjaka

Posada broda Ever Given kao da živi dan mrmota. Prije mjesec dana cijeli svijet je pričao o teretnjaku koji se nasukao u Sueckom kanalu i to tako da nijedan drugi brod nije mogao da prođe svojim putem. Na društvenim mrežama je džinovski brod postao predmet sprdnje, a lanci svjetske logistike do danas se nisu vratili u normalu.

Za kompaniju i posadu broda Suecki kanal kao da je postao sudbina. I dalje su u njemu, tačnije u Velikom gorkom jezeru koje povezuje južni i sjeverni deo najvažnijeg svjetskog kanala.

Ever Given bi mogao da nastavi odiseju ka Roterdamu, gdje se bio zaputio, i da konačno isporuči kontejnere koje nosi. Brod je u plovnom stanju, 25 članova posade jedva bi čekalo da isplovi.

Ali, to nije moguće.

Brod i posada kao taoci

Egipatska uprava Sueckog kanala zahtijeva 916 miliona dolara odštete od kompanije kojoj pripada brod. To je, kažu, ceh koji je nastao zbog šest dana blokade kada se sa obje strane kanala čekakjući načičkalo četiri stotone brodova. Trećina tih troškova je, prema Egipćanima, nastala u komplikovanom oslobađanju zaglavljenog diva.

-pročitajte još: Začepljen Suecki kanal ugrožava lance snabdijevanja

Tu sumu bi trebalo da plate japanska firma Šoej Kisen i njena panamska kćerka Luster Maritime. Tamo ne žele da govore za medije, ali agencija Rojters prenosi da su ponudili svega sto miliona dolara.

Tako su Egipćani kao hipoteku zadržali brod sa 18.000 kontejnera punih robe. Posada je zarobljena na palubi, samo dvojica ljudi su smjela na kopno zbog zdravstvenih tegoba.

U hamburškoj brodskoj kompaniji BSM, koja se bavi upravljanjem brodskim saobraćajem, nazivaju odluku da se plovilo i posada zadrže "ekstremno razočaravajućom". Kažu, nije nastala nikakva šteta po životnu sredinu i firma kojoj pripada Ever Given sarađuje sa istražiteljima. Do sada navodno nije nađen nikakav tehnički uzrok incidenta.

Verzija koja se najčešće čuje je da je snažan vjetar poremetio kurs broda 23. marta kada se poprečno nasukao. Pri tome su, kako kažu neki stručnjaci, u visinu naslagani kontejneri djelovali poput jedra koje je pojačalo efekat vjetra.

Ali, zvanična istraga još nije završena. Zato se Egipćani i Japanci i ne mogu saglasiti o uzroku. Jasno je ipak da vrijeme radi za Egipćane – jer operatori broda niti mogu da koriste svoje najveće plovilo, niti mogu da računaju na vječno razumijevanje klijenata koji čekaju kontejnere.

Moglo bi da potraje

Osiguravajuća kuća koja radi za Šoej Kisen sada je saopštila da pravdu zbog zaplijene broda traži pred lokalnim sudom u Ismailiji, desetak kilometara sjeverno od Gorkih jezera gdje je zatočen brod.

-pročitajte još: Kad se zapuše arterije svjetske ekonomije

Tamo je prvo ročište zakazano za 4. maj, ali ko zna koliko bi nedjelja ili mjeseci mogao da potraje proces. Malo ko računa da bi egipatski sud mogao da presudi protiv državne firme koja upravlja Sueckim kanalom.

Pitanje je koliko će još posada broda – koju odreda čine Indijci – morati da izdrži. Egipćani ne bi smjeli da ih drže kao taoce, saopštio je indijski sindikat pomoraca AISU. Ali teško da će to pomoći, ako se zna za jedan drugi primjer.

Naime, stotinjak kilometara južnije, na ulazu u Suecki kanali, od jula 2017. je ukotvljen brod MV Aman. Taj bahreinski teretnjak je bio zaustavljen zbog nesuglasica oko sigurnosne opreme i računa za gorivo. Jedan egipatski sud je proglasio prvog oficira broda Mohameda Aišu pravno odgovornim za taj brod.

Aiša je napustio palubu tek prošlog petka, nakon višemjesečne borbe međunarodnog sindikata pomoraca. Na brodu je proveo skoro četiri godine.

nr (der Spiegel, rtr, dpa, dw)

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu