Investicije: "Šta Njemačka može naučiti od Francuza?

Na pitanje kako Francuska, u poređenju sa Njemačkom, ali i drugim zemljama,  trenutno uspijeva biti prilično uspješna na ekonomskom planu, predsjednik njemačkog ifo instituta za ekonoimska istraživanja Clemens Fuest odgovara da je francuska vlada u posljednjih nekoliko godina provela niz reformi koje su podstakle ekonomiju. „Smanjili su poreze i značajno ograničili oporezivanje imovine. Promijenili su različite regulative. Osnovali su institucije, koje se brinu za osnivanje novih preduzeća. Sve to je imalo pozitivan učinak. Istovremeno, mora se reći da se Francuska također jako zadužila. To baca sjenu na ovaj performans. Stopa zaduženja trenutno iznosi 110 posto bruto domaćeg proizvoda. Njemačka je imala lošiju stopu privrednog rasta, ali se znatno manje zadužila. S te strane, Francuska stoji lošije, što joj donosi probleme u budućnosti. Dakle, ne bismo trebali oponašati sve što Francuzi rade", konstatuje ekspert ifo instituta za ekonomska istraživanja Clemens Fuest u intervjuu za ARD-ov portal tagesschau24.

Više investicija u obrazovanje i dalje usavršavanje

Ali, šta bi Njemačka mogla naučiti od Francuske i kako bi mogla poboljšati svoju ekonomiju? „Da bismo bili ekonomski uspješni, moramo stvoriti i uvjete za to. Njemačka trenutno ima najveće poreze na preduzeća među državama G7. Malo smo učinili za infrastrukturu. Francuska je na tom polju više investirala što se osjeti kada vozite po francuskim autoputevima. Vlada u Parizu mnogo ulaže u obrazovanje, prekvalifikaciju i usavršavanje. U Njemačkoj smo se predugo oslanjali na naš odličan dualni sistem obrazovanja, ali trebali smo generalno više ulagati u obrazovanje. Francuska ima jako razvijen sistem zbrinjavanja djece. Zbog toga je stopa zaposlenosti žena veća nego u Njemačkoj, gdje su većinom žene te koje ostaju kod kuće, kako bi vodile brigu o djeci. Upravo u ovom aspektu, mislim da možemo puno naučiti od naših susjeda Francuza", kaže ekspert Fuest.

Manje prepreka pri osnivanju novih preduzeća

U Francuskoj su, ističe stručnjak Ifo instituta, ciljano radili na uklanjanju prepreka za novootvorena preduzeća. Čak su osnovali i posebnu agenciju, koja se time bavi. Preduzeća se mogu obratiti toj agenciji ako naiđu na probleme s prekomjernom birokratijom ili na druge prepreke. Time su poslali snažan signal, koji je glasio: 'osnivanje preduzeća je dobrodošlo, strane investicije su dobrodošle'. To je , po mišljenju Clemensa Fuesta, također nešto što bi se moglo napraviti i u Njemačkoj: „Bilo bi dobro da i mi poduzetnicima damo takav signal."

Više saradnje, manje zavisti i ljubomore

Vi pažljivo pratite njemačko-francuske ekonomske odnose. Dugo ste bili član Njemačko-francuskog savjeta, institucije Savjeta stručnjaka. Zašto ne učimo više jedni od drugih, zašto više ne razmjenjujemo ideje, tako da obje zemlje mogu profitirati?, pitao je novinar portala tagesschau24 njemačkog eksperta Clemensa Fuesta. On je odgovorio da smatra kako su politike u obje zemlje veoma fokusirane na unutrašnjo-političku situaciju, često na izbore, koji dolaze. „Premalo gledamo prema Evropi. Ne radi se samo o tome da učimo jedni od drugih, već i da sarađujemo. Dakle, da zajedno unaprijedimo Evropu, produbimo unutrašnje tržište, jače povežemo tržišta kapitala. Radi se o tome da privučemo više investicija u Evropi i unaprijedimo odbrambenu politiku. Teško da možemo sebi priuštiti veće odbrambene izdatke. Ali, kada bismo sarađivali, mogli bismo uštedjeti mnogo novca. Još uvijek je tako da vlade ljubomorno paze da su, na primjer, javne narudžbe iz Francuske usmjerene samo prema francuskim preduzećima. Ili obrnuto, da njemačka industrija profitira od njemačkih narudžbi. Moramo biti otvoreniji, moramo sarađivati. Jer u globalnom svijetu, obje zemlje nisu dovoljno velike da bi opstale same", kaže Fuest.

Različite filozofije u ekonomskoj politici

Na političkom nivou postoje razlike i različita mišljenja između dviju zemalja. Neki stalno govore da njemačko-francuski motor posustaje. Može li se to prenijeti i na ekonomsku sferu?, pitao je portal tagesschau24 njemačkog stručnjaka, koji odgovara: „Da, to se može prenijeti na ekonomsku sferu. Tu postoje različita mišljenja. U Njemačkoj su skeptični kada postoje vrlo jaki, dirigovani politički zahvati, uplitanja i uticaji politike na industriju. U Francuskoj opet više vjeruju da bi ekonomska politika trebala usmjeravati preduzeća. Mora se reći da je Njemačka u prošlosti bila uspješnija. Industrijski sektor u Njemačkoj je mnogo veći nego u Francuskoj. Njemačka je bila uspješnija i u izvozu. Ali to su jednostavno različite filozofije. Mislim da ovdje treba više razgovarati i pokušati se približiti. Ipak, postoje i zajednički interesi. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i kancelar Olaf Scholz su naglasili da žele dalje razvijati unutrašnje tržište EU. Žele jače sarađivati u bankovnoj uniji. Sada to samo trebaju sprovesti stvari u djelo", kaže predsjednik ifo instituta Clemens Fuest

Dug ili štednja?

Spomenuli ste da se Francuska jako zadužila. Njemačka je takva zaduživanja zakočila. Da li bi možda u trenutnoj kriznoj situaciji i s obzirom na oštru konkurenciju Njemačka ipak trebala posegnuti malo dublje u džep?, posljednje je pitanje portala tagesschau 24. Clemens Fuest na to pitanje odgovara: „Postoje dobri razlozi za financiranje određenih investicija zaduživanjem. Problem je u tome što je u Francuskoj najveći dio ovog porasta duga otišao na potrošnju. I to je uvijek rizik. Kada političarima dopustite da stvaraju velike dugove, onda je u političkoj svakodnevnici veliki pritisak da se prodube troškovi i potrošnja ili udovolji interesnim grupama. To znači da ne biste trebali početi sa zaduženjima, već se trebate usmjeriti na to da napravite neophodne investicije i razvijete koncepte. Tek tada možete razgovarati i o većem zaduživanju. Međutim, moramo imati na umu da u Njemačkoj imamo gotovo potpunu zaposlenost a manjak radne snage. Ako želite više investirati, nije dovoljno samo stvarati dugove. Neko mora i realizovati te investicije, mora graditi ceste, postavljati mobilne mreže i tako dalje. To znači da već treba preraspodijeliti resurse. Prevedeno na fiskalnu politiku, to znači da morate preusmjeriti troškove. Ovo se ne može finansirati samo zaduživanjem. To se odnosi i na troškove obrane.

ARD/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu