Erdoganov poraz i strah alevija

„Među demonstrantima u Istanbulu prednjače alevija koje turski premijer Erdogan i njegova AKP ne mogu privoliti da budu uz njih“, piše novinar Rainer Hertmann u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

„U proteklh nekoliko mjeseci je nepovjerenje alevija protiv Erdogana, koji je sunit, dobilo novo plodno tlo. Naime, Erdogan podržava naoružane sunitske pobunjenike u Siriji koji se bore protiv sirijskih alevija. Turske i sirijske alevije nose isto ime i i jedni drugi su šiiti. Ako se pogleda u istorijske događaje, suniti (sunije) šiite (šije) i alevije smatraju otpadnicima ili čak nevjernicima. Među alevijama se javlja bojazan da će ponovo biti progonjeni kao što je bilo u vrijeme Osmanlijskog carstva. Takve sumnje su se pojačale nakon što su predsjednik Gül i premijer Erdogan 29. maja, na godišnjicu osmanlijskog osvajanja Konstantinopola (Carigrad), položili kamen temeljac za gradnju trećeg mosta preko Bospora. Tada je saopšteno da će most nositi ime „Yavuz Sultan Selim“. Ovaj sultan, koji je nosio i nadimak „okrutni“ se nakon osvajanja Egipta 1517. godine proglasio kalifom. Svoje najveće borbe je vodio na istoku i smatra se najvećim koljačem alevija u istoriji“, podjeća Hertmann u članku objavljenom u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Mladi protiv Erdogana

List „Die Welt“ na naslovnoj strani je objavio komentar Borisa Kalnokyja pod naslovom „Erdoganov poraz“. Autor u tekstu između ostalog piše: „U subotu (01.06.) je u Turskoj pukla politička brana. Sada se postavlja pitanje koliko vode se nalazi iza te brane. Još uvijek nije poznato koje posljedice će imati protesti koji su izbili u subotu zbog planirane sječe nekoliko stabala u centru Istanbula. Međutim, neki aspekti su već jasni. Erdogan, koji stalno ističe da se zalaže za mlade, očito ne razumije mlade. Možda mladi muslimani misle da će s njim imati dobru budućnost. Međutim, danas je mladima dosta njegovih lekcija u strogom patrijarhalnom tonu: pijte mlijeko a ne pivo i ako ga već pijete, onda ga pijte kod kuće. Ili, ko je protiv mene, onda je i protiv Boga. Izalazak više stotina hiljada mladih na ulice u Istanbulu smanjuju mogućnost da Erdogan ostvari svoj cilj, a to je islamizacija mladih. To znači da će budućnost Turske biti liberalnija nego što on želi. Turska omladina se tokom vikenda digla protiv velikog Erdogana. Svemoćni otac je postao mali čovjek. To bi ga u jednu ruku moglo koštati vlasti. Pošto se više ne može kandidovati na mjesto premijera, Erdogan se namjerava kandidovati za predsjednika. Međutim, predsjednik je Abdullah Gül, koji se, ako želi, može ponovo kandidovati. Pošto prema ispitivanju javnog mnjenja ima veće šanse od Erdogana, može se desiti da se njegova stranka ipak odluči za Güla. U tom slučaju bi Erdogan morao tražiti novi posao“, piše Kalnoky u listu „Die Welt“.

Presude koje mijenjaju tvrdnje

List „Neue Zürcher Zeitung“ je danas (3.6.2013) objavio tekst o nedavnim presudama Haškog tribunala u kojem navodi da je „Haški tribunal do sada bio dosta strog prema Srima, a blag prema Hrvatima. Ali, nakon prošlosedmičnih presuda se takva tvrdnja relativizirala“.

„Srbi ne misle sve najbolje o Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju. Često mu predbacuju da jednostrano gleda na ratove vođene 90-tih godina na tim prostorima. Predbacuje mu se da Bošnjake, Hrvate i kosovske Albance smatra žrtvama, a Srbe zločincima. S obzirom na dvije posljednje presude u Haškom tribunalu stvar se promijenila. Nakon oslobađajućih presuda Stanišiću i Simatoviću je u Beogradu izraženo zadovoljstvo. Premijer Ivida Dačić, bivši glasnogovornik Slobodana Miloševića, pozdravio je presudu i označio je značajnom za njegovu zemlju. Borci za ljudska prava su reagovali zapanjeno ističući da paramilitarne milicije niukom slučaju nisu djelovale nezavisno od Beograda. Druga presuda je izrečena bivšim visokim političkim i vojnim zvaničnicima tzv. Herceg-Bosne“. Mjesec dana prije ulaska Hrvatske u EU je iz Haga poslana poruka koja ovoj zemlji nikako ne odgovara. Među velikim dijelom stanovništva se bivši predsjednik Franjo Tuđman, koji se u haškoj preusdi navodi kao glavni pokretač za stvaranje „Herceg-Bosne“ i dalje smatra `ocem nacije`“, navodi pored ostalog Thomas Fuster u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić