Facebook, vodeći medij u arapskom svijetu

Ukoliko dođete u kontakt sa gasom, lice se mora što prije navlažiti sa nekoliko kapi Cole. Njeni sastojci djeluju imunizirajuće od nagrizajuće pare. Tako su građani Tunisa, koji su samo nekoliko sedmica ranije izašli na ulice i srušili svog predsjednika, poručivali Egipćanima.

Ovaj savjet se brzinom vjetra proširio putem Facebooka i tako je tamnosmeđe gazirano piće u prvim sedmicama 2011. godine u Kairu doživjelo ogroman skok u prodaji. Bilo to u Kairu, Aleksandriji, Asuanu ili nekom drugom gradu: Gdje god su demonstranti krajem januara marširali protiv državne moći, flaša Coca-Cole nije bila daleko.

Pročitajte i: Facebookov skandal o zaštiti ličnih podataka

Upravo brza i efikasna komunikacija putem digitalnih medija je bila ta koja je ustanku protiv vlasti Hosnija Mubaraka u Egiptu priskrbila nadimak: "Facebook revolucija”.

Ali, Facebook i druge društvene mreže nisu mobilizirale samo Egipćane. Charles Hirschkind profesor socijalne antropologije sa Univerziteta Berkeley, piše da su one još i prije ustanka 2011. godine ostvarile nešto fundamentalno: one su učinile da ideološki rovovi unutar opozicije nestanu. Već godinama se sekularni i religiozni protivnici u Mubarakovoj administraciji oštro suprotstavljaju jedni drugima, objašnjava Hirschkind.

Novi jezik, nove ideje

Ovu podjelu režim je redovno iskorištavao za svoje potrebe: na osnovu ideoloških razlika izigravao je ove dvije opozicione grupe okrećući ih jedne protiv drugih. „Blogerska sfera je uspjela da razvije jedan poseban jezik koji je uspio prevazići ovu kontradikciju, koja je dugo vremena definirala politički diskurs na Bliskom Istoku i drugdje", izjavio je Hirschkind.

Novi mediji su kroz različite postove – reportaže, kritike, slobodne argumentacije i naravno satiru i humorističke prikaze – stvorili do tada nepoznat široki spektar mišljenja i time slomili ideološku skučenost prethodno poznatih medija, a istovremeno se proširili.

„Malcolm X" je bio naziv jedne od prvih stranica na početku revolucije: u svom tonu ona je bila liberalna i hrabra. Putem ove i drugih stranica u egipatsko društvo stupio je potpuno novi jezik: slobodan, opušten i jasno drugačiji od etabliranog političkog diskursa i kao takav je omogućio stvaranje potpuno novih gledišta i ideja.

Pročitajte i: Kako je #hashtag osvojio svijet

Omiljeni medij

Ovakvi događaji pomogli su da Facebook postane jedan od omiljenih medija u arapskom svijetu. U Egiptu je u februaru 2017. godine na ovoj društvenoj mreži bilo registrovano 33 miliona korisnika, u Saudijskoj Arabiji 18 milliona, a u Alžiru 16 miliona. U Siriji Facebook koristi 6 miliona osoba. Poređenja radi: U Njemačkoj je prema podacima iz septembra 2017. godini Facebook koristilo 31 milion osoba. Dok je u Njemačkoj Facebook samo jedan od mnogih drugih sredstava komunikacije, u arapskim zemaljama on ima mjesto vodećeg medija. Kako se u Egiptu situacija zaoštravala, tako se vodeća pozicija Facebooka još više učvrstila.

U februaru 2011. godine Mubarak je radi potesta odstupio sa svoje pozicije. Ali, ubrzo su se Egipćani morali suočiti sa novim autoritarnim režimom: u septembru 2014. godine vlast je preuzeo general Abdel Fattah al-Sisi. Pod njegovom vlašću, povećala se represija protiv disidenata – od 2017. ta represija je još jača i postala je i digitalna.

Digitalna represija

Egipatska „Asocijacija za slobodu misli i govora" u svom „Petom godišnjem izvještaju o slobodi govora u Egiptu" napisala je da je vlada Al-Sisija samo u 2017. godini blokirala 450 internet stranica. Istovremeno je uhapšeno 58 vlasnika privatnih internet stranica. Prethodno je i Facebook nekoliko puta bio blokiran. Trenutno je u pripremi i takozvani „Zakon protiv zločina u cyber prostoru", koji bi trebao da obezbjedi pravni osnov za dalja blokiranja.

„Blokada internet stranica je dio sveobuhvatnog udara protiv civilnog društva", piše aktivistica Emna Sayadi iz inicijative „Acces Now" koja se zalaže za digitalna prava. Ona vidi blokadu kao dio sveobuhvatne kampanje kojom se želi spriječiti da aktivisti za ljudska prava putuju u inostranstvo, kao i da se zamrznu donacije za nepoželjne nevladine organizacije.

Familija i porodica

Tragičniji razvoj događaja nego što su to bili protesti u Egiptu desio se u Siriji. Tamo je on vodio u rat, od kojeg su milioni građana pobjegli u inostranstvo. Čitave porodice su razdvojene, njihovi članovi odjednom su pronalazili jedni druge u drugim zemaljama ili na potpuno drugim kontinentima. U ovim situacijama Facebook je postao ključno sredstvo komunikacije. „Fiksne linije su izuzetno skupe (...), ako uopšte rade", citirala je ekonomistica Reem Ramadan jednu sirijsku izbjeglicu u istraživanju. „Ako hoću da komuniciram sa prijateljima ili članovima svoje porodice, koristim prvenstveno Facebook. To je besplatno i radi 24 sata dnevno."

Politički pritisak uticao je da ovu društvenu mrežu koriste i osobe koje je možda pod drugim okolnostima ne bi koristile, ili bi je koristile manje. „Moja majka  je napravila Facebook profil da bi mogla da ostane u kontaktu sa mojom sestrom koja je pobjegla u Švedsku sa svojom porodicom", objašnjava druga izbjeglica.

U Siriji pak, ova društvena mreža je imala, te i dalje ima, jednu posebnu svrhu: Korisnici jedni druge upozoravaju na neposredne opasnosti. „Prije nego izađem iz kuće svako jutro pogledam Facebook", priča jedan korisnik koji je ostao u Siriji. „Tamo uvijek pronalazim trenutne izvještaje o izenanađujućim bombardovanjima."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android