Fake News: Iskrivljena percepcija?

Skoro svaka treća osoba vjeruje da su lažne vijesti (Fake News) imale veliki uticaj na njemačke savezne parlamentarne  izbore koji su se održali 24. septembra. To pokazuju ispitivanja koja je proveo Kantar Public, Institut za politička i socijalna istraživanja, po nalogu Fondacije "Nova odgovornost“. Ova institut je u sedmici nakon izbora istraživao uvjerljivost različitih medija, uključujući i socijalne mreže, ali i preference prema određenim političkim strankama.

Činjenica da je strah od namjernog širenja lažnih vijesti u populaciji veći od njihovog stvarnog efekta, izgleda da je samo na prvi pogled iskrivljena slika. To procjenjuje Alexander Sängerlaub, rukovoditelj projekta Fondacije "Nova odgovornost". On primjećuje da su u Njemačkoj veliku ulogu igrali utisci predizborne kampanje u Sjedinjenim Američkim Državama 2016. godine. "Nije se nikada uspjela napraviti stvarna razlika između ovog fenomena u SAD-u i u Evropi", kaže Sängerlaub u razgovoru za DW. Čak i u SAD-u je upitno koliki je zaista bio uticaj lažnih vijesti  na izbore. 

Glasači AfD-a sumnjičavi prema medijima

Američki predsjednik Donald Trump i drugi populisti pojam lažnih vijesti koriste da bi se odbranili protiv medija koji im upućuju kritike. U Njemačkoj se, s druge strane, koncept lažnih vijesti ponekad pomiješa sa "govorom mržnje" na društvenim mrežama. I tako ova pojmovna konfuzija nalazi svoj kontinuitet u razumijevanju ovog fenomena kod različitih grupa glasača. Ko medije posmatra kao nevjerodostojne i bira AfD, taj će pod lažnim vijestima, kao i Donald Trump, shvatiti "izvještavanje sistemskih medija”. Zbog toga nije ni čudo što glasači AfD-a najčešće imaju utisak da "u javnosti postoji puno lažnih vijesti". U prosjeku je 61 posto onih koji su takvog mišljenja. Među desnim populistima, njih je više - 72 posto.

„Šta nam to sve govori o uticaju lažnih vijesti?" jedno je od postavljenih pitanja u analizi Fondacije. Odgovor: „One djeluju prije svega tamo, gdje se u njih treba vjerovati i gdje je prikazivanje iskrivljene stvarnosti politički poželjno." U toj konstruiranoj „zamjenskoj realnosti" izbjeglice su „neobrazovani ljudi koji dolaze u masama, čine kaznena djela i još od države za to dobijaju novac". Ovom logikom AfD dopire do svojih birača na socijalnim medijima, desničarsko-populističkim blogovima i odgovarajućim informativnim internet stranicama svog izbora.

Koja je razlika između glasača za AfD i svih drugih, posebno se jasno vidi u poređenju sa glasačima Zelenih (pogledaj grafiku). Kod glasača za AfD socijalni mediji očito igraju mnogo važniju ulogu nego kod drugih glasača. Ono što je također primjetno je da 17 posto glasača za AfD u vrijeme predizborne kampanje nisu pratili informacije u medijima. 

Provjerite izvore informacija!

Analiza Fondacije "Nova odgovornost" ne daje informacije o tome odakle dolazi njihovo uvjerenje  da su lažne vijesti uticale na rezultate njemačkih izbora. Ali tim okupljen oko Alexandera Sängerlauba ipak daje objašnjenje sveukupnog prekomjernog davanja značaja lažnim vijestima. Oni navode da veliku ulogu u tome igra stalno prisustvo tema sa fokusom na SAD u medijima. Kada su takve teme konstantno pojavljuju u medijima, neizbježno je da im se daje značaj. Ovo je klasično "ciljano nametanje tema".

Prema „Google Trends-u", za vrijeme preizborne kampanje u Njemačkoj, u internet pretraživačima mnogo češće se ukucavao pojam „Fake news" od npr. „socijalna pravda" ili pojam „Mietpresbremse" (zaustavljanje rasta cijena kirija). To se može formulirati i ovako: Stvari koje su partijama i glasačima bile posebno bitne u medijima su očito zanemarivane. Pritom, ova pretpostavka se prije svega odnosi na kvantitet. Kada je u pitanju kvalitet, potrebno je još analiziranja.

Prema mišljenju eksperta za lažne vijesti Alexandera Sängerlauba, politici se najprije treba postaviti pitanje: Kako doći do ljudi, koji za klasične medije više uopšte nisu otvoreni, jer nemaju povjerenja u njih? „To će biti jedno od glavnih izazova u vremenu 'alternativnih činjenica'. Ovaj naučnik svima savjetuje: Otvorite oči kada pratite medije! „Da li informacije stižu iz ozbiljnog izvora? Mogu li vjerovati ovom mediju?" Ali očigledno, danas u vremenu brzog života, mnogi propuste učiniti upravo to.