"Fer ponuda Turske"

DW: Turska je ponudila da preuzme izbjeglice iz Grčke a da EU zauzvrat za svakog vraćenog izbjeglicu preuzme jednu sirijsku izbjeglicu iz Turske. Kako Vi ocjenjujete ovu ponudu?

Gerald Knaus: To je fer-ponuda Turske. Važno je da se ova ponuda realizuje u skladu sa grčkim i EU-kompatibilnim zakonima. Oni kažu da izbjeglice, koje dospiju do grčkih ostrva, mogu biti vraćene u Tursku, ukoliko je Turska spremna da ih primi. Ali to funkcionira samo ako ne postave zahtjev za azilom. A svako ima pravo da individualno podnese zahtjev za azil.

Ako podnesu zahtjev za azil, on može biti obrađen brzo, ako je Turska sigurna zemlja za izbjeglice. Ja bih kao i drugi to argumentirao riječima da je to tako. Istovremeno je jasno da se u Turskoj sa daljim reformama i finansijskom podrškom EU puno više može postići u cilju poboljšavanja uslova za izbjeglice. Situacija je bez sumnje takva da su uslovi za izbjeglice u Grčkoj puno lošiji nego u Turskoj. A ako je Turska sigurna država, onda grčke vlasti mogu puno brže da obrađuju te slučajeve.

Da li se EU u odnosu na Tursku pokazala previše spremnom za kompromise, da li Ankara na bilo koji način ucjenjuje EU?

Kada se radi o izbjeglicama, onda moram da kažem da je podvala i drskost reći da Turska ucjenjuje EU. Jer, Turska je zemlja koja je primila najveći broj izbjeglica, puno više nego bilo koja druga zemlja u Evropi. Istovremeno, EU želi da Turska zadrži izbjeglice. I kada Turska onda Evropskoj uniji, koja ima interes da to sve uspije, kaže da joj za to treba finansijsko učešće, onda to nije ucjena. Prije svega kada razmislite da Turska dodatni novac traži za 2018. godinu.

S druge strane, potpuno je jasno da EU ne može ubrzati proces učlanjenja, dakle kao poklon Turskoj zato što pomaže u rješavanju izbjegličke krize. Turska želi da otvori nova poglavlja u pregovorima. Ali učlanjenje u EU je moguće samo kada svih 28 članica u svim poglavljima pregovora dođu do spoznaje da je to slučaj. A do toga smo jako daleko.

Kakvu strategiju ima Turska u tom procesu srednjoročno i dugoročno gledajući?

Mislim da Turska ima dva cilja. Jedan je, kada se radi o izbjeglicama, da ne bude ostavljena sama s tim problemom, jer se mora računati da će biti puno novih izbjeglica. I tu Turska zaista želi biti sigurna da neće biti samo prostor za njihov prihvat i da se neće desiti da ima tako malo pomoći kao što je bilo u periodu od 2011 do 2015. Pod dva, Turska želi dobre odnose sa Njemačkom. U interesu Turske je da u EU imaju uspjeha oni, koji su protiv islamofobne politike i antimuslimanske retorike prema izbjeglicama, kao što je recimo Njemačka.

Uistinu je tako da će, ako plan EU propadne a to je jedini plan koji postoji u Briselu, i Turska i Grčka novim zidom na Balkanu biti potpuno izolovane. A to je plan na kojem mnoge zemlje srednje Evrope trenutno intenzivno rade.

Kako ocjenjujete šanse da bi novom alijansom Njemačke, Turske i Grčke moglo doći do zaustavljanja politike izolacije?

Mogu se samo ponadati da će približavanje Njemačke i Turske srednjoročno poboljšati njihove odnose. Preduslov je da se Turska, kada su u pitanju ljudska prava, orjentira na ono, što je prije nekoliko godina radila, naime na provedbu reformi koje ne slabe već jačaju vladavinu zakona i ljudskih prava. A na to se Turci stalno moraju podsjećati.

Kada turski službenici u budućnosti budu sarađivali sa grčkim i kada i Turska i Grčka ustanove kakve rezultate donosi njihova saradnja, onda se možemo nadati da će jednoga dana popustiti napetosti u Egejima.Grčka granica prema Turskoj je najsigurnija ako se uzme u obzir da je Turska inače okružena zemljama u konfliktima i neprijateljima.

Zemlje, kandidati za ulazak u EU, učestvuju u zatvaranju granica. Šta to znači?

Bez sumnje je predstava da se priliv izbjeglica može zaustaviti bodljikavom žicom ili zastrašivanjem, u svakom pogledu katastrofa za zemlje Balkana. Prilično sam siguran da to neće uspjeti. Jer novčani stimulans za krijumčare, koji će ljudima predložiti druge rute, je ogroman. Tome treba pridodati da je Grčka tako ostavljena na cjedilu. Naravno da Skoplje i Beograd postavljaju pitanje, šta mogu očekivati od EU kada vide kako se ona odnosi prema Grčkoj.

Razgovor vodila: Adelheid Feilcke

Austrijski ekspert za južnu Evropu Gerald Knaus vodi "Evropsku inicijativu za stabilnost", koja ima urede u Istanbulu i Berlinu.