Filipinsko "Čudovište iz Mindanaa"

Iz daljine katedrala u Manili djeluje kao dobro utvrđen dvorac. Ponosno i snažno nadvisuje centralni Rimski trg u srcu metropole. To je 450 godina star simbol toga koliko je veliki utjecaj Katoličke crkve još uvijek u ovoj južnoazijskoj državi. Više od 80 posto Filipinaca su katoličke vjere, brojni među njima su veliki vjernici. Stoga se može poći od toga da će posljednji apel filipinske Biskupske konferencije biti vrlo pažljivo registriran. Biskupi smatraju da su bili prisiljeni poslati upozorenje. "Ne glasajte za kandidate čije pozicije nisu samo politički opasne, već su moralno neodgovorne", naveli su biskupi u apelu. Iako nijedno ime nije navedeno u ovom apelu svim Filipincima je jasno protiv koga je apel upućen.

Sve radikalnije izjave

On se zove Rodrigo Duterte i predstavnicima crkve je već odavno trn u oku. Ovaj 71-godišnjak slovi kao favorit na predsjedničkim izborima koji se održavaju ovog ponedjeljka (09.05.2016.). On zastupa djelomice radikalne pozicije i nepristojnim uvredama, radikalnim izjavama i privatnim eskapadama izaziva čitav niz skandala.

Pri tome se Duterte vrlo kasno odlučio kandidirati za predsjedničke izbore. On je prijavio kandidaturu dva mjeseca nakon isteka roka za slanje prijava. Unatoč tome mu je kandidatura odobrena. U međuvremenu vodi u svim ispitivanjima javnog mnjenja. "Normalno je da politički kandidati tokom izborne kampanje bivaju percipirani sve umjerenije jer se pokušavaju otvoriti i za druge biračke slojeve i djelovati manje polarizirajuće", kaže Siegfried Herzog, rukovoditelj Ureda za jugoističnu Aziju Fondacije Friedrich-Naumann u Bangkoku. "No Duterte je napravio tačno suprotno i u svojoj predizbornoj kampanji davao sve radikalnije izjave."

Tako je Duterte izjavio da želi započeti "krvavi rat" protiv kriminala i brojne kriminalce objesiti. Već tokom njegovog mandata na mjestu gradonačelnika Davaoa 80-ih i 90-ih godina on je navodno surađivao sa eskadronima smrti usljed čijeg djelovanja je više od 1000 ljudi izgubilo život. Komisija za zaštitu ljudskih prava i demokratske kontrolne distance su stoga Duterteu u ovom smislu prije opterećenje. Stoga je on već najavio da će, ukoliko postane predsjednik, raspustiti parlament i uspostaviti revolucionarnu vladu. "Davao je 80-ih i 90-ih godina zaista bio jedno od mjesta u kojima nije bilo vladavine zakona na Filipinima. Građani Davaoa su ga stalno ponovo birali. Oni su mišljenja da bi se on ponovo pobrinuo za više reda u gradu", kaže Herzog. "Međutim, niko nije računao sa tim da će on odjednom na nacionalnom nivou igrati jednu takvu ulogu."

Crkva pokušava spasiti izbore

Duterte polarizira filipinsko društvo kao ni jedan drugi kandidat ranije. Predsjedavajuća filipinskom Komisijom za zaštitu ljudskih prava i bivša ministrica pravde Leida de Lima nedavno je upozorila na to da je Duterte "monstrum kojeg neizostavno treba zaustaviti". Duterte se rado hvali svojim iskustvima sa ženama i svojom ljubavlju prema vijagri. Osobito oštro negodovanje je izazvao kada, praćen smijehom svojih pristalica, nije osudio grupno silovanje jedne australijske časne sestre, već je rekao da su počinitelji "njemu kao gradonačelniku trebali dati prednost".

Papu Franju je jednom prilikom nazvao "kurvinim sinom" jer je tokom njegove državne posjete Filipinima u januaru promet u Manili bio paraliziran. To je čak i za crkvu bilo previše. Stoga ona u međuvremenu moblizira širok front ljudi protiv Duterta koji, prema posljednjim ispitivanjima javnog mnjenja, može računatio sa više od 30 posto glasova. U skladu sa ustavom u ovoj zemlji se održava samo jedan izborni krug u kojem pobjeđuje kandidat koji osvoji prostu većinu glasova što bi u Dutertovom slučaju bilo dovoljno.

Da li apel Crkve može odlučujuće utjecati na ishod izbora ipak je neizvjesno. "Frustracija građana političkim establišmentom je veoma velika", kaže Siegfried Herzog. Na Filipinima su prisutne velike socijalne razlike, kriminal je sveprisutan, pravosuđe je preslabo i nepovjerenje prema državnim organima sigurnosti je veliko. Osim toga Filipini su među zemljama sa najvećim privrednim rastom u jugoistočnoj Aziji - naravno veliki dijelovi stanovništva nemaju koristi od standarda koji je u porastu. "Filipini imaju i vrlo kompliciran politički sistem", kaže Herzog. On je vrlo podložan korupciji . Često hitno neophodni zaključci bivaju blokirani ili se s njima odugovlači. Brojni građani smatraju da se stvari presporo kreću naprijed. Oni žele nekoga na čelu države ko će "konačno napraviti prodor".

Posljedice i za SAD i susjedne države

I u vanjskoj politici Duterte se predstavlja kao enfant terrible. Oštrim nacionalističkim tonovima on tjera i dugogodišnje saveznike poput SAD ili Australije. Na kritike sa Zapada on reagira osobito osjetljivo. "Pa prekinete veze ako vam ja ne odgovoram!" poruka je koju je Duterte poslao objema zemljama. Pri tome se on može nadati podršci iz Pekinga. U graničnom sukobu oko Južnokineskog mora u više navrata je dolazilo do konfrontacija između Filipina i Kine. "Filipini su čak Kinu tužili na Međunarodnom sudu za pravo mora i imaju dobre izglede da dobiju proces što bi za Kinu bilo prilično neprijatno", kaže Herzog. "To da Kinezi imaju veliki interes u tome da u Manili imaju pokornog predsjednika je jasno." Duterte je već dao nagovijestiti da će povući tužbu pred sudom i da će nastojati postići sa Pekingom bilateralno rješenje ukoliko dobije na izborima.

Nesreća Filipincima prijeti i kada je riječ o izborima za zamjenika predsjednika koji se održavaju u isto vrijeme. Za tu poziciju se natječe Ferdinand "Bongbong" Marcos, sin bivšeg diktatora Marcosa. "Ukoliko njih obojica pobijede Filipinima prijete loša vremena", strahuje Siegfried Herzog. I Marcos se u predizbornoj kampanji predstavlja kao "jak čovjek" koji želi iskorijeniti korupciju i kriminal i naglašava nacionalističke tonove. "Bongbon Marcos posjeduje iste autoritarne instinkte kao i Duterte, i u predizbornoj kampanji je postalo jasno da bi njih dvojica mogli dobro surađivati". Tako je Rodrigo Duterte već najavio da će u slučaju pobjede odati počast Marcovom ocu na groblju heroja u Manili. "S obzirom na razmetljivu ravnodušnost oba kandidata kada je riječ o ustavu i ustavnim normama pobjeda Duterta i Marcosa bi bila prilično zabrinjavajuća", konstatira Siegfried Herzog. Ipak Marcos u ispitivanjima javnog mnijenja zauzima drugu poziciju, odmah iza liberalnog kandidata Lenija Robredoa.