Francuski socijalisti ne žele na vlast
31. januar 2017Izborom Benoita Hamona francuski socijalisti su međunarodno gledano u trendu. Oni su se - baš kao i lijevo krilo Demokratske stranke u SAD-u sa Berniem Sandersom i Laburistička stranka u Velikoj Britaniji sa Jeremy Corbinom - protivno političkom razumu- odlučili za čistu doktrinu. I francuski socijalisti žele ponovo sanjati: o političkoj budućnosti koja donosi radikalnu preraspodjelu dobara i opraštanje od tržišne privrede.
Hamonove ideje dolaze u nezgodan čas
Borba za politička načela, koja je proteklih godina dijelila francuske socijaliste i predsjedniku Hollandu dalekosežno vladavinu učinila nemogućom, je sada izborom Benoita Hamona odlučena: Stranka maršira žestoko u lijevo. Hamon primjerice propagira robotsko upravljanje i bezuvjetni osnovni lični dohodak za sve. To se izrazito slaže sa francuskom čežnjom za sveobuhvatnom opskrbom od strane države. I u principu kandidat je time na dobrom putu za kasniju budućnost - samo što njegove ideje dolaze deset do petnaest godina prerano.
Naime francuska ekonomija, koja je i dalje slabo konkurentna, dugo neće biti u tolikoj mjeri automatizirana da bi ovaj radikalni način preraspodjele bilo moguće financirati. Francuska ekonomija i dalje trpi zbog strukturalnih slabosti, previše se oslanja na neke velike industrije, pretjeranom regulacijom i dalje guši nastanak srednjevelikih inovativnih poduzeća. Tržište rada se nakon pet godina vladavine socijalista toliko skorilo kao nikada ranije.
Socijalisti u Francuskoj na mjestu vladajuće stranke nisu uspjeli učiniti ono što su postigli njemački socijalisti: Oni nisu uspjeli preglomaznu socijalnu državu usmjeriti u funkcionirajući sistem i ubijediti građane u razumnost tog puta.
Opraštanje od odgovornosti vlade
Odlukom o jakom skretanju u lijevo francuski socijalisti se opraštaju od pozicije vladajuće stranke. To je kraj dvopartijskog političkog sistema u kojem su konzervativci i socijalisti naizmjenično dolazili na vlast. Ispitivanja javnog mnijenja predviđaju da bi Benoit Hamon na predsjedničkim izborima u proljeće mogao dobiti manje od deset posto glasova. No njegova stranka više želi izoštravanje svog ljevičarskog profila nego da zadrži mogućnost za formiranje naredne vlade pa makar i samo teoretski. Ona dobrovoljno odlazi u političku pustinju, sa neodređenom nadom u obnovu njenih ideala u budućnosti.
Pri tome ih je od tog puta morao ohladiti pogled na Veliku Britaniju i beznando stanje u kojem se nalazi Laburistička stranka, a čije šanse za pobjedu su pale na najniži nivo svih vremena. No čak ni to što su njemački socijaldemokrati odabrali drugi put i izborom Martina Schulza ponovo izabrali čovjeka centra na francuske stranačke stratege očito nije ostavilo dojam.
Slobodan prolaz za Emanuela Macrona?
Konstelacija odnosa uoči izbora u Francuskoj se izborom Benoita Hamona iz temelja promijenila. Pri tome igra ulogu i nedavno oslabljena pozicija u kojoj je Francois Fillon koji se, od kako je izbio skandal oko zaposlenja njegove supruge Penelope, mora boriti za svoj imidž politički čistog čovjeka. U ispitivanjima javnog mnijenja sve više se ka vrhu probija neovisni kandidat Emanuel Macron koji bi sa svojim reformskim kursom, prijateljski nastrojenim prema Europi i ekonomiji, čak mogao imati šanse da pobijedi Marie Le Pen u prvom krugu izbora.
Brojni komentatori u Francuskoj očekuju da će se sada poznati socijalisti staviti na Macronovu stranu jer u stranačkoj bazi smatraju da je jaki iskorak u lijevo pogrešan. Tri mjeseca uoči izbora se čini da je odluka još uvijek otvorena. No 80 dana predstavljaju dug period u politici kako to pokazuje vrlo brzi uspon i isto tako brzi pad Francosia Fillona. Do prvog kruga izbora, koji se održava koncem aprila, može se dogoditi još mnogo toga. Utrka je napeta, a rezultat se ne može predvidjeti. Klađenje se radije ne preporučuje.